Prvi dio naslova je u suštini dio hadisa koji je u hadiskim djelima zabilježen s različitim tekstualnim dodacima. Tako Ibn Hadžer el-Askalani, komentator Buharijevog „Sahiha“, komentarišući hadis broj 1894: „Post je štit“, navodi nekoliko predaja s dodacima u odnosu na ovaj osnovni dio hadisa.

Jednu predaju s dodatkom u odnosu na ovu bilježi imam Nesai. Taj hadis prenosi Aiša, radijallahu anha, a glasi: „Post je štit (koji štiti) od vatre.“ (Nesai, hadis br. 2234) U drugoj predaji koju prenosi Osman ibn Affan, radijallahu anhu, stoji: „Post je štit, baš poput štita koji koristite u borbi.“ (Nesai, hadis br. 2230) Predaja koju bilježi imam Ahmed, a prenosi Ebu Hurejre, glasi: „Post je štit i neprobojna brana (koja štiti) od vatre.“ (Ahmed, hadis br. 8972)

Ono što nas ovdje interesira jeste riječ „džunne“ ili štit, kako smo je preveli. Komentarišući ovaj hadis, Ibn Hadžer se osvrće na jezičko značenje ove riječi, pa kaže da ona znači „zaštitu“ (el-vikaje) i „zastor/zaklon“ (es-sitr).

Ali, od čega je post zaštita?

Ibn Abdul-Berr tvrdi da je post zaštita od (džehennemske) vatre. Za razliku od njega, Ibnul-Esir, autor djela „En-Nihaje fi garibil-hadisi vel-eser“, smatra da Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi da je post zaštita (džunne) znače da post štiti postača od strasti koje ga „uznemiruju“. Imam Kurtubi, pak, veli da je post zaštita gledano sa šerijatskopravng aspekta, jer post treba da štiti postača od onoga što bi ga moglo pokvariti i tako njegove sevape umanjiti. On još dodaje da je ispravno i da se kaže kako je post zaštita sa stanovišta koristi koje od njega ima postač, kao što je slabljenje njegovih strasti. Imam Nevevi, opet, smatra da riječi „post je štit“ znače da je post zaštita od grijeha, džehennemske vatre i svega što riječ „štit“ može u sebi značiti. Prema tome, nema smetnje da ovu riječ shvatimo i kao zaštitu od bolesti koje mogu naštetiti čovjeku, a na nešto od toga ćemo ukazati kasnije.

Dakle, imam Nevevi shvata pojam „džunne“ u općenitom smislu, pa je s tog aspekta gledano, on po značenju sličan riječima Uzvišenog: لَعَلَّكُمْ تَتَّقوُنَ„da biste se uščuvali“. Naime, ovaj glagol „tettequn“ u sebi nosi značenje čuvanja, opreza, klonjenja...

Druga riječ koja nas interesira, također, jeste riječ „vidža“, a spomenuta u hadisu u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „O skupino mladića! Ko je od vas u stanju da se oženi, neka se oženi, a ko to nije u stanju, neka posti. Jer, post zaista umiruje njegov spolni nagon (fe innehu lehu vidža)!“ (Buhari, hadis br. 1905)

Završetak hadisa koji smo naznačili zaslužuje da mu se malo više posvetimo, jer se u njemu krije svojevrsna naznaka nečega do čega su došla neka naučna istraživanja. (Ovdje nam nije primarni cilj ukazati na ta istraživanja, a neka od tih istraživanja opisana su u knjizi „Es-Sijam – mu'džize ilmijje (Posta – naučna mudžiza)“, čiji je autor dr. Abdul-Dževvad es-Savi, pa se tamo mogu pogledati.)

Dakle, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se obraća prvenstveno mladićima, zato što je prirodno da je njihov nagon i potreba za zadovoljenjem tog nagona kroz legalan bračni odnos veći nego kod starijih muškaraca, mada se poruka hadisa može odnositi i na njih, ako se nađu u sličnoj situaciji. On im preporučuje da se u situaciji kada nemaju uslove za stupanje u bračnu zajednicu prihvate posta ili neka što više poste, rekavši: „Fe alejhi bis-savmi“.

Ukazujući na vezu između gladovanja i smirivanja spolnog nagona, Ibn Hadžer o smislu hadisa kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umjesto preporuke gladovanja i ustezanja od nečeg drugog što potiče strasti, preporučio post. „U tome je“, kaže on, „vidljiv pokazatelj da je osnovni smisao posta razbijanje strasti (doslovno je upotrijebio izraz: kesr ili razbijanje), zato što seksualni nagon prati nagon za hranom; jača sve što je on jači i slabi sve što je on slabiji.“ (Dr. Es-Savi, „Es-Sijam – mu'džize ilmijje“, str. 48)

Na kraju svoje preporuke mladićima, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Jer, post zaista umiruje njegov spolni nagon (fe innehu lehu vidža)!“ I ova riječ koju je on na kraju hadisa spomenuo, krije u sebi svojevrsne naznake, prvenstveno jezičke mudžize, a potom i naučne, jer je i ova riječ zaintrigirala mnoge istraživače, iz čega su nastala brojna naučna istraživanja o koristi posta.

Naime, ako pogledamo leksikone arapskog jezika, a svakako je među najpoznatijim „Lisanul-areb“, vidjet ćemo nekoliko značenja u kojima su Arapi upotrebljavali ovu riječ. Sva se ona otprilike svode na značenja „odvraćanja“, „sprečavanja“, „prekidanja spolnog nagona“... Jedno vrlo slikovito značenje riječi „vidža“, a koje navodi Ibn Hadžer, jeste kastriranje mužjaka deve, kojem su pribjegavali beduini kada bi htjeli da im on služi u obavljanju svakodnevnih poslova. Prema tome, kako kastriranje „razbija“ i oslabljuje strast, isto tako to radi i post.

Može li se postačev štit probiti i tako umanjiti njegov efekt?

Odgovor nalazimo u riječima ashaba Ebu Ubejde, pa se dakle radi o „mevkuf-hadisu“, u kojem stoji: „Post je štit, dok ga postač ne probije!“ (Nesai, „Sunen en-Nesai“, hadis br. 2235) U nekim predajama se spominje da postačev štit može probiti ogovaranje, laž i vrijeđanje drugih, ali koliko mi je poznato te predaje nisu pouzdano prenesene od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Međutim, nesporno je da spomenuti grijesi, pa i drugi koji nisu spomenuti, mogu umanjiti i okrnjiti vrijednost posta, zato ih se trebamo dobro čuvati.