Zemlja u Kur'anu

Autor: Enes Martinović Juni 29, 2018 0

S obzirom na proljeće kada se pristupa obrađivanju zemlje, prisjetimo se na koji sve način Kur'an govori o zemlji kao planeti, ali i kao blagodati i jednom od Allahovih znamenja

Priroda, otvorena ljudskoj percepciji, u Kur'anu se naziva općenitom sintagmom nebesa i Zemljaas-samâwât wa-l-ard.Poslanikove, a.s., riječi, koje bilježi Taberani, daju znakovitu poredbu, da Bog oživljava mrtvo srce svjetlom mudrosti kao zamrlu zemlju kišom. Od četiri elementa, tj. zemljaard, voda mâ(59 puta), vatra nâr(126) i zrak rīh(28), zemlja je, daleko najviše, 451 puta spomenuta u Kur'anu. Potvrdu o porijeklu Zemlje, na više mjesta možemo naći u ajetima (6:101,21:22, 23:84-85,38:27, 39:38).Vlast Božija se proteže i nad Zemljom, koja sva Njega slavi, On poznaje tajne Zemlje, i Bog će, Zemlju, naslijediti od ljudi.(3:5, 3:180, 7:158,10:61, 24:41, 35:38) Zemlja je, pored nebesa i planina, odbila Polog (ponuđenu odgovornost), od Boga, i Zemlja je, kao i sve na njoj prolazno, fân. (33:72, 55:26) Nevolja, udes (musibah) koji je određen da se dogodi Zemlji i čovjeku, već je ranije zapisan u Knjizi.(57:22)

Spomen zemlje u jednini, a nebesa u množini

Zemlja se, u Kur'anu, uvijek spominje u formi jednine, a nebesa u množini, osim u ajetu 65:12, gdje se spominje sedam nebesa i sedam zemalja.Osim nebesa i Zemlje, Kur'an spominje, između ostalog, tlo i vodu, vjetar i oblake, biljke (flora) i životinje (fauna), zatim oranje i obrađivanje zemlje esâru-l-erda ve 'ameruhâ30:9, također i sijanje 56:63. S. H. Nasr navodi da voće koje jedemo ovdje na zemlji jeste blagoslov od Boga, koji odražava dženetsko voće. (S. H. Nasr, 2009:58) Sama riječ “džennet“ dolazi od perzijskog izraza pardis, koji znači vrt, na engleskom jeziku paradise. Također, Džennet ima porijeklo u arapskom terminu firdaws, što znači bašča. U eshatološkom smislu, zemlja se spominje kroz riječi Poslanika, a.s., o Životinji iz zemlje (Muslim, 4/2226). Sudbina čovjeka je povezana sa zemljom. Osim što je čovjek od biti zemlje stvoren, min sulaletin min tin23:12, Kur'an potvrđuje da je na Zemlji čovjekov život, smrt, i iz zemlje je njegovo proživljenje. (7:24-25, 20:55) Zanimljiv je primjer Isaovog, a.s., oživljenja čovjeka iz zemlje. Isaa, a.s., su njegovi učenici upitali: “Da li bi nam mogao proživjeti nekoga ko je bio na Nuhovoj lađi, pa da nam kaže nešto o njoj?“ Na to je on sa njima otišao do jedne humke, uzeo šaku zemlje i upitao ih 'Znate li šta je ovo?' Oni su odgovorili: 'Allah i Njegov Poslanik to najbolje znaju.' On im je rekao: 'Ovo je peta Hama, sina Nuhovog.' “Zatim je štapom udario zemlju i rekao: 'Ustani sa Allahovom dozvolom!" i jedan čovjek je ustao otresajući prašinu sa glave na kojoj je bila sijeda kosa. Isa ga je upitao: 'Jesi li takav umro?' 'Ne', odgovorio je on, 'umro sam mlad, nego sam mislio da je ovo Sudnji dan, pa sam zato osijedio'.“ (Ibn Kesir, 2007:83)

Čovjekova skromnost, također zabrinutost i tuga često su povezani s upravljanjem pogleda prema zemlji. Sama zemlja je suprotnost oholosti, zemlja je naklona, dobroćudna, postojana, podatna za rad, blagorodna."I po zemlji osiono ne idi, jer zbilja zemlju nećeš moći probiti, niti planine visinom dostići" (17:37).

Kako je Zemlja stvorena

Božijom moći, Zemlja je prostrta (88:19), i ona je postelja (2:22), osim toga, On je po Zemlji puteve odredio, i On iz zemlje, u parovima, izvodi raznovrsnu vegetaciju (15.19, 20:53).Poslanik, a.s., kaže: "Kada je Allah stvorio Zemlju, ona se gibala i prevrtala, pa je On nju učvrstio planinama, i ona se tako ustalila..."(Tirmizi) Generacije ljudi će, jedna za drugom, profilirati Zemljom, i "nestajati". (6:165) Zemlja, pored toga što je sama očigledan znak za vjerujuće ljude (14:10), ona, također, pruža brojne (ajet) dokaze u tom smjeru (51:20). Zemlja je pripremljena za čovjekov dolazak, čijom pojavom je na Zemlji stvaranje upotpunjeno, također, zemlja uzima čovjekovo tijelo, sa njegovom smrću. Čovjek je Božiji halifa, namjesnik na Zemlji (2:30), i od zemlje (turab) je stvoren Adem, čiji je slučaj, prema Kur'anu, isti kao slučaj Isaa, a.s. (3:59) Tlo/zemlja grada Medine je blagoslovljena, između ostalog, zbog toga što čuva tijelo Muhameda, a.s.Tijela Božijih poslanika, a.s., "zaštićena" su od same zemlje, i Poslanik, a.s., kaže: 'Allah, dž.š., zabranio je zemlji da jede tijela vjerovjesnika. (El-Buhari, Muslim, En-Nesai i Ebu Davud.) Brdo Hira se zatreslo dok su na njemu bili Poslanik, a.s., i njegovi prijatelji Ebu Bekr, Omer, Osman, i dr., te Poslanik, a.s., odgovori: Smiri se, Hira! Na tebi su samo Poslanik, Siddik ili Šehid. (Muslim.)

Oživljenje mrtve zemlje

Poslanik, a.s., u dovi, moli za oživljenje mrtve zemlje: ''Allahumeski ibadeke ve beha'imeke venšur rahmeteke ve ahji beledeke-l-mejjit"- Gospodaru moj, napoji Svoje robove i stoku. Raširi Svoju milost i oživi Tvoju mrtvu zemlju. (Ebu Davud). Nematerijalna, pravna čistoća (hukmijja), se, u izvjesnim uvjetima, može postići čišćenjem zemljom, tj. tejemmumom.(4:43) Duhovno središte Zemlje je Kaba, džamija, a osim toga, cijela zemlja je učinjena "džamijom", tj. mesdžidom, čistom i mjestom salata/namaza prema riječima Poslanika, a.s. (El-Buhari i Muslim.) Zekat (2:267), kao i sadaka se daju i od plodova iz zemlje (poljoprivredni proizvodi).

Poslanik, a.s., je, prilikom putovanja noću, učio dovu: "O Zemljo! Tvoj i moj Gospodar jeste Allah. Molim Allaha da me zaštiti od tvoga zla i zla koje je u tebi, zla onoga što je stvoreno tebi i zla onoga što po tebi gmiže. Molim Allaha da me sačuva od zla svakog lava, velike i male zmije i škorpiona, od zla stanovnika grada, od zla onoga što rađa i onoga što se rađa."(Ebu Davud i Ahmed)

“Zatim je štapom udario zemlju i rekao: 'Ustani sa Allahovom dozvolom!" i jedan čovjek je ustao otresajući prašinu sa glave na kojoj je bila sijeda kosa. Isa ga je upitao: 'Jesi li takav umro?' 'Ne', odgovorio je on, 'umro sam mlad, nego sam mislio da je ovo Sudnji dan, pa sam zato osijedio'.“

Raznolikost boje kože kao raznolikost zemlje

Društveni poredak i pravda se ostvaruje na Zemlji kao životnom prostoru "i nemoj nereda činiti na Zemlji! Allah doista one koji nered čine ne voli!"(28:77), i nezaobilazno je vratiti se na poznate kur'anske riječi: "...Ko ubije nekoga koji ubio nije, ili koji na Zemlji nered činio nije, kao da je ljude poubijao sve..." (5:32).Ljudi, istinski Božiji robovi zemljom mirno hode (25:63).Čovjekova skromnost, također zabrinutost i tuga često su povezani s upravljanjem pogleda prema zemlji. Sama zemlja je suprotnost oholosti, zemlja je naklona, dobroćudna, postojana, podatna za rad, blagorodna. "I po zemlji osiono ne idi, jer zbilja zemlju nećeš moći probiti, niti planine visinom dostići"(17:37).

Raznolikost boja kože u čovječanstvu, povezuje se sa raznolikošću boja zemlje. Zemlja je, uz nebo, spomenuta kao mjesto pružanja Božijih blagodati. "Ima li stvoritelja osim Allaha, Koji vas opskrbljuje sa neba i Zemlje?!..."(35:3). U suri Hud se to dodatno potvrđuje, "Na Zemlji ništa živo ne postoji, a da ga Allah ne hrani. ..."(11:6).Osim što je Zemlja, mjesto Božijih blagodati čovjeku, ona je i mjesto obmana samog šejtana. "...ja ću njima zlo na Zemlji lijepim pokazivati..." (15:39).Bog poziva čovjeka da putuje Zemljom, radi otkrivanja sudbine ljudi iz prošlosti, koji su negirali Istinu (6:11, 35:44). Licemjerni ljudi su kao litica s oskudnom zemljom, koja nakon pljuska ostaje ogoljena (2:264).

 

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro