ramazan-banner.gif

Prof. historije Azerina Muminović - Učimo o opsadi Sarajeva i Genocidu u Srebrenici

Autor: Ajša Hafizović-Hadžimešić Februar 08, 2018 0

Konačno, nakon više od 22 godine od završetka rata u BiH, od aprila ove godine učenici osnovnih škola Kantona Sarajevo počinju učiti lekcije o agresiji na BiH ‘92.-9’5., opsadi Sarajeva i Genocidu u Srebrenici. Protekle sedmice na Filozofskom fakultetu, na odsjeku za historiju, održana je edukacija nastavnika i profesora historije osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo.Prezentovani su nastavni sadržaji opsade Sarajeva i genocida u BiH od 1992-95 godine. Prezentovali su ih clanovi Komisije za izradu nastavnih materijala za izučavanje zločina Genocida počinjenog u BiH i opsade Sarajeva u periodu 1992-95. godine. Komisija je  imenovana od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, čime je završen proces izrade priručnika sa sadržajem novih nastavnih jedinica i literature za nastavnike o novijoj historiji BiH. Tim povodom razgovarali smo sa Azerinom Muminović, prof. historije u Osnovnoj školi „Alija Nametak“ , predstavnicomcom Stručnog aktiva nastavnika i profesora historije osnovnih i srednjih škola KS, članom Upravnog odbora Udruženja nastavnika historije KS i članicom Komisije koja je radila na izradi ovih nastavnih materijala.

Protekle sedmice na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu urađena je prezentacija priručnika sa nastavnim jedinicama i materijalom za nastavnike historije ratnog perioda 1992-95. namjenjenog učenicima osnovnih i srednjih škola. Recite nam nešto više o tome. 

Nakon donošenja Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo, izabrana je Komisija za izradu nastavnih materijala za izučavanje zločina genocida u BiH i opsade Sarajeva. Izučavanje ovih događaja iz naše historije je utkano i u Zakon o osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju KS, član 24, stav 17, gdje se navodi da će ministar osigurati da nastavni sadržaji, odnosno tematske jedinice koje su posvećene izučavanju zločina Genocida počinjenog u BiH i tematske jedinice posvećene opsadi Sarajeva u periodu 1992-95. godine, prema presudama nadležnih sudova biti sastavni i obavezujući dio nastavnih planova i programa predmeta historija u osnovnim i srednjim školama KS. Time je ukinut moratorijum o izučavanju ovog dijela naše historije. Do sada nismo imali ni u udžbenicima, ni u planu i programu, obradu ovih važnih događaja iz vremena agresije na našu domovinu. Uvođenju proučavanja ovog dijela naše najnovije bolne historije je prethodilo niz inicijativa šire javnosti, intelektualnih i akademskih krugova sa prof. dr. Smailom Čekićem na čelu.

 

Apsolutna podrška roditelja

Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i nauku KS je odmah po usvajanju novog Zakona formiralo Komisiju za izradu nastavnih materijala i nakon nekoliko mjeseci intenzivnog rada, priručnik i nastavne jedinice su u pripremi za lekturu i štampu. Radilo se o izuzetno zahtjevnom projektu. Komisija je radila u dvije grupe. Jedna se bavila izradom nastavnih jedinica prema propisanim odredbama, a druga je osmislila nastavni materijal za nastavnike kao sastavni dio ovog priručnika. Radi se o četiri nove nastavne jedinice: Vojna opsada Sarajeva, Svakodnevni život u Sarajevu i ugrožavanje humanitarnog prava, Etničko čišćenje i ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u BiH 1992-95. godine i Genocid u Srebrenici 1995. godine.

Nadam se da smo u ovoj fazi uspjeli uraditi ono što se od nas očekuje.

Ko su članovi Komisije koja je priredila ovaj sadržaje?

Predsjednik Komisije je prof. dr. historije, Zijad Šehić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, mr. Sci. Melisa Forić-Plasto, zatim viši stručni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu mr. sci. Mesud Šadinlija, mr. Jasmin Medić iz Instituta za historiju, direktor O.Š. Malta“ prof. Asmir Hasičić, mr. Nihada Čolić ispred Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS i ja. Priručnik koji smo uradili je namijenjen osnovnim i srednjim školama. Sadržajno ima iste tematske cjeline. Naravno, metodički prilagođen uzrastu osnovnih i srednjih škola.

Kako su reagovali roditelji na ovaj iskorak u izučavanju historije u školama?

Većina roditelja je bila u ovom gradu u vrijeme rata. Mnogi su izgubili svoje najmilije. Niko ne želi da se sve zaboravi i da naša djeca odrastu neznajući ništa o opsadi grada u kojem žive, ili šta znači Sarajevska ruža, šta se desilo na Markalama, o Genocidu u Srebrenici i drugim mjestima masovnih zločina. Da, roditelji su svesrdno podržali odluku o izučavanju ovog dijela naše historije.

Sličica Želim Print

Uključena struka u rad na reformama u obrazovanju

Profesori historije su se žalili na nedostatan fond časova za historiju. Šta će biti nakon uvođenja novog gradiva?

Historija je u zadnjih petnaestak godina veoma degradirana kao predmet u školama KS. Kroz Udruženje koje postoji od 2007. godine, obraćali smo se svim ministrima obrazovanja u KS, ali nije bilo koristi. U proces nastave u školama su uvođeni neki drugi predmeti nauštrb predmeta historije. Zašto je to tako bilo, može se nagađati. U KS je historija sa osam sati sedmično pala na svega šest sati sedmične norme u nastavnim planovima od šestog do devetog razreda. Bilo je to 2 časa manje nego što smo ranije imali, a nastavni program je ostao isti. Morali smo raditi sistemom inverzije i prebacivati tematske cjeline iz jednog u drugi razred. Najgore stanje je bilo u osmom razredu. Kada je krenula inicijativa za uvođenje novih nastavnih jedinica perioda ‘92. – ‘95., mi, nastavnici historije, na sastanku stručnog aktiva smo donijeli odluku da ćemo rado unijeti promjene u program, ali da nam se ponovo vrati bar jedan čas u osmom razredu kako bismo mogli uvrstiti nove nastavne jedinice u deveti razred. Ono što moram istaći je to da je ministar Kazazović uradio jednu izuzetno dobru stvar, jer je uključio struku, stručne aktive u rad na reformi i reviziji svih programa i planova.To ranije niko nije radio.

Jedan od zadataka stručnih aktiva je bila revizija nastavnih planova i programa i tu se sve posložilo da krenemo hrabro u analizu predmeta historije, broju časova, planova i programa. Istraživali smo, upoređivali sa drugim kantonima, drugim entitetom, regionom. Pravili smo jednu širu analizu. Podržana svojim kolegama iz  aktiva i Udruženja nastavnika historije, rezultate ove analize prezentirala sam na sastanku u Šabićima u novembru 2016., gdje su bili prisutni predstavnici svih relevantnih institucija KS, Pedagoški zavod, Sindikat, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade, predstavnici stručnih aktiva. Svi su podržali argumente i smatrali sasvim opravdanim vraćanje jednog časa historije u plan za osmi razred. Ove školske godine je to i realizovano. Ponovo smo radili plan za osmi i deveti razred, a u deveti razred smo uveli nove nastavne sadržaje: opsadu Sarajeva i Genocid u Srebrenici - tematske cjeline koje će učenici u osnovnim školama u aprilu i maju već ove školske godine izučavati, dok u srednjim školama sa ovim gradivom počinjemo naredne 2018/2019. školske godine.

Kako se nastavni kadar educira za podučavanje ovog gradiva?

Nastavnici će imati priručnike koje smo izradili upravo kao pomoćnu literaturu, naravno nove nastavne jedinice će se, također, štampati i biti dostupne i nastavnicima i učenicima. Imali smo i edukaciju na fakultetu, primjere i mogućnosti. Imamo kvalitetan kadar, stručne i sposobne nastavnike i profesore u školama. Kao što sam rekla, materijali će se štampati i proslijediti u škole pod pokroviteljstvom Ministarstva.

Željela bih istaći da imamo izuzetno dobru saradnju sa profesorima sa Odsjeka za historiju, prof.dr. Šehićem i profesoricom Forić - Plasto, koji su uvijek spremni pomoći u metodičkom pristupu izučavanja.

 

Jedan predmet jedan udžbenik

U školama se koristi mnoštvo udžbenika za jedan predmet. Kako se snalazite i šta očekujete od novog Zakona o udžbenicima Kantona Sarajevo?

U novom nacrtu Zakona o udžbenicima KS predlaže se proces ostvarenja cilja o korištenju jednog udžbenika za jedan nastavni predmet u jednoj generaciji. Koautor sam udžbenika historije za sedmi i osmi razred. U KS se koristi više udžbenika. Biraju nastavnici, škole. Svi smo radili na osnovu istog plana i programa. Naravno, uvijek može bolje. Voljela bih da udžbenik radi jedna velika grupa nastavnika, tako da bude metodički raznolik i, naravno, kvalitetan. U svakom slučaju sam za timski rad. Naravno, trebaju nam jedinstveni udžbenici. Historija je veoma osjetljiv predmet, naročito danas kada je tako malo objektivnog, stručnog pristupa, kad se njome manipuliše u političke i druge svrhe.

Po preporukama UNESCO-a i Vijeća Evrope 2005. godine su izdate smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika. Da li je ovaj priručnik rađen prema tim smjernicama?

Naravno da jeste. Radili smo uz poštivanje Strategije za historiju kao nacionalnog predmeta. Strogo smo vodili računa da su naši izvori objektivni, sa čvrstim dokazima, da imamo objektivan stav i u navođenju referentne izvore. Posebnu pažnju smo posvećivali tretiranju osjetljivih pitanja, statističkih podataka, te stavljali akcenat na angažman učenika u samostalnim istraživačkim radovima, što je odavno zastupljeno u obrazovnim sistemima razvijenih zemalja. Vjerujem da će djeca ovim načinom rada nadograđivati saznanja, otvarati vidike uz živi razgovor sa sudionicima događaja, posjetama mjestima događaja, uz diskusiju itd.

Ovim naš posao, naravno, nije završen. Smatram da je ovo početak. Ovo je onaj pionirski posao koji je uvijek najteži.

Kako gledate na reakcije iz RS od strane ministra Daneta Maleševića i predsjednika RS Milorada Dodika, koji apriori odbijaju mogućnost učenja o Genocidu u Srebrenici u školama u ovom entitetu?

Oni su javno rekli da ti udžbenici neće ući na prostor entiteta RS. Međutim, ja sam optimista. Nadam se da to neće biti tako i da će vrijeme učiniti svoje. Djeca imaju pristup internetu, raznim izvorima na kojima mogu vidjeti šta se ovdje dešavalo ‘92.-’95. Osim toga, učenici Bošnjaci i u manjem entitetu imaju roditelje, nane, dede, mezarje svojih najbližih, koji će ih uvijek podsjećati na ratna događanja i Genocid u BiH. Ono što se desilo u BiH ‘92.-’.95. poznato je cijelom svijetu i izučava se više nego kod nas.

 

Bosna, ljubav, patnja i ponos

Protekle godine bili ste zapaženi po izuzetno sadržajnom programu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH. Da li su počele pripreme za njegovo obilježavanje ove godine?

Jesu. O programu ovogodišnjeg obilježavanja smo se dogovarali na skupštini Udruženja nastavnika historije KS koja je održana u Dejčićima 26. januara. Radi se o programu koji se priprema u saradnji Stručnog aktiva i Udruženja nastavnika historije u Kantonu Sarajevo, podržanih od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade. U projekat su uključeni učenici i nastavnici historije svih škola KS. Djeca pripremaju likovne i literarne radove na temu Bosna, ljubav, patnja i ponos. Svake godine biramo mjesto održavanja u drugoj općini, a najbolje radove, likovne i literarne, nagrađujemo. Sve likovne radove izlažemo, što daje posebnu čar svečanosti. Prošle godine je to bilo u općini Centar, ove godine će, vjerovatno, biti u općini Novi Grad. Cilj nam je razvijati kod učenika ljubav i privrženost jedinoj nam domovini, pogotovo u vrijeme kad nam mladi sve više odlaze. Sve to, naravno, kroz obilježavanje ovog velikog praznika, Dana nezavisnosti jedine nam domovine. 

Vi imate viziju, optimista ste i radite s puno entuzijazma . Kako vam to uspijeva?

Radim posao koji volim.Volim historiju. Djeca su moj pokretač. Jednostavno u školi zaboravljam da sam na nekoga ljuta ili da imam probleme. Djeca te vode. Majka sam dvoje djece i supruga sam. Prvo sam to, pa profesor historije. Škola je područje za koje znam da mogu dati puno i to i nastojim. Moram reći da je je velika odgovornost i teret na prosvjetnim radnicima danas. Puno se očekuje od nas u društvu - i da naučimo i odgajamo, a samo smo krivi za sve. S druge strane teret birokracije i administrativnih obaveza u školama nam oduzima dragocjeno vrijeme i snagu, za koje bi bilo mnogo bolje i potrebno je da provodimo sa djecom. Ponosim se činjenicom da mi moji nekadašnji učenici dolaze u školu tokom njihovog srednjoskolskog i fakultetskog obrazovanja, pitaju za savjete, stručnu pomoć, ali navate i, onako, na kafu, ostajemo zajedno. Historija je lijep predmet, lijepa nauka. Ne kaže se uzalud da je ona učiteljica života. Ponosim se time da su neki od mojih učenika postali vrsni profesori.

Koja je Vaša poruka mladim nastavnicma?

Kao predsjednik Stručnog aktiva održavam sastanke sa nastavnicima historije i tom prilikom nastojim da uključim mlade nastavnike u razne projekte. Sa mladima treba strpljivo raditi, a ne samo ih osuđivati za propuste. Treba im davati šanse i biti njihov vjetar u leđa. To je jedini način. Najlakše je odbaciti. Međutim, i mladi se trebaju truditi. Ja vjerujem u timski rad. Imam zaista divne kolege s kojima radim, divan kolektiv što me čini sretnom, sretan nastavnik znači sretna djeca.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro