crtice-banner.gif

Malikova lekcija o učenosti

Zbog znanja se nerijetko padalo u nemilost vlastodržaca i moćnika koji argumentima sile istinskim alimima nikada nisu mogli nametnuti stavove i mišljenja suprotna univerzalnim etičkim vrlinama i normama. Sa znanjem se, k tome, postupalo pažljivo i odgovorno.

Bilježi se kako je po učenosti nadaleko poznatom imamu Maliku svojevremeno došao jedan čovjek sa područja današnjeg Maroka s namjerom da mu postavi četrdeset pitanja. Došavši nakon duga i iscrpljujućeg puta u Medinu, znatiželjnik se zaputio prema kući učenjaka. Zatekao je imama Malika nadnesenog nad knjigama i zamišljenog nad zakučastim fikhskim i šerijatskim pitanjima i dilemama. Znatiželjnik je nakon dobrodošlice domaćina zatražio dozvolu da imamu, najzad, postavi pitanja zbog kojih je, uostalom, i prevalio tako dug i neizvjestan put. Imam Malik dopusti znatiželjniku da potanko iznese i obrazloži pitanja koja su ga zanimala. Znatiželjnik je postavljao pitanje za pitanjem, a imam Malik je, nakon kraćeg razmišljanja trideset i šest puta davao jedan te isti odgovor:“ Ne znam, ne znam, ne znam...“ Vidno iznenađen i razočaran onim što čuje i vidi, uvidjevši da će po povratku kući sve svoje savremenike koji su bili upoznati sa razlozima njegovog putovanja morati upoznati sa surovom činjenicom da mu je imam Malik dao detaljne i konkretne odgovore na samo četiri pitanja, znatiželjnik je začuđeno upitao: “Uvaženi alime, kako ću ja sada po povratku kući objasniti svojim prijateljima, vjernicima i vjernicama da od čuvenog imama Malika nisam dobio više odgovora na pitanja koja sam postavio?! „Umjesto očekivanog kolebanja i izvinjenja, umjesto pronalaženja objektivnih i subjektivnih opravdanja za situaciju u kojoj se našao, imami Malik odgovori:„ Svima slobodno i bez ikakvog ustezanja reci da imam Malik ne zna odgovore na postavljena pitanja.“

Odnos prema znanju

Nekada visoko cijenjeno i respektirano znanje u tradicionalno uređenim društvima samo po sebi predstavljalo je summum bonum (najveću moguću vrijednost) života. Vrijednost znanja bila je uzdignuta iznad ugleda pojedinačnih autoriteta i značaja njihovih akademskih zvanja i titula. Za znanjem se neumorno tragalo, zbog njega se odricalo od prolaznih užitaka i komfora. Zbog znanja se nerijetko padalo u nemilost vlastodržaca i moćnika koji argumentima sile istinskim alimima nikada nisu mogli nametnuti stavove i mišljenja suprotna univerzalnim etičkim vrlinama i normama. Sa znanjem se, k tome, postupalo pažljivo i odgovorno. Znanima se nekada išlo na noge, a ulema se suzdržavala da bezrezevno podilazi masama i podanički obilazi predvorja vladara.

00Sličica Želim Print
U doba informativne mećave koja nas je zapljusnula stubokom se promjenio naš tradicionalni odnos prema znanju. Znanje se nije samo relativiziralo time što se poistovjetilo s informacijom i potrošačkom robom, već se znanje počelo brkati sa subjektivnim mišljenjima i stavovima kojima vrve društvene mreže i portali. Znanje se, k tome, neselektivno širi i malo ko odolijeva sladunjavom iskušenju da svojim ekskluzivnim znanjem zasjeni sve druge oko sebe rekavši nešto što niko drugi prije njega nije rekao.

Časni alimi – uvijek aktuelni uzori

Svjedočimo općoj devalvaciji znanja koju je neko već okarakterizirao kao pojavu univerzalnih sveznalica i konkretnih neznalica. U moru znanja i znalaca, ipak, nas turisti vlastitim primjerom uče kako se čiste parkovi i javne površine. U silnoj želji da se dominantno demonstrira bilo kakvo znanje u djelokrug naučnog propitivanja uvrštavaju se odveć trivijalna i banalana pitanja koja bi, upravo, radi zaštite digniteta znanja, trebalo izmjestiti u ona područja ljudskog duha koja mogu poslužiti samo za relaksaciju i razonodu.
Otuda trend nepodnošljive lahkoće sa kojom se na sva postavljena pitanja samouvjereno i neskromno daju odgovori. Na sve se odgovara i sve se podjednako dobro i temeljito zna i poznaje. Dovoljno je kao ilustraciju ukazati na rasprostranjene internet fetve i odgovore. Znatiželjnici pitaju o tome u kojem se pravcu okreće klanjač na Mjesecu, da li je dozvoljeno kupovati na rate, kako će odgovoriti žena kojoj se čestita 8. mart itd.
Lekcija imama Malika o učenosti nimalo nije izgubila na aktuelnosti. Imam Malik zapamćen je kao znameniti alim ne po tome što je umišljao da sve zna, već po tome što je znanju iskazivao dužnu počast i poštovanje. Zarad zaštite istinskog znanja na pojavu sveopće relativizacije učenosti koju najčešće prate suvišna, teška ili glupa pitanja, ne postoji bolji odgovor od odgovora imama Malika : “Ne znam.“

Meho Šljivo

rođen u Jajcu 1973. godine. Diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavljuje tekstove, eseje, prikaze knjiga i osvrte u publicistici islamske zajednice. Obavlja funkciju šefa Odjela za hatabet, vaz i iršad u Rijasetu islamske zajednice.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro