Fašizam ponovo prijeti

Iz redovne rubrike: O tome se govori

Nova knjiga Madeleine Albright u koautorstvu sa Billom Woodwardom, pod naslovom „Fascism: A Warning“ (Fašizam: jedno upozorenje“), koju je ove godine izdao Harper Collins Publishers, izazvala je veliku pažnju javnosti. Autorica, koja je nekadašnji državni sekretar SAD (1997-2001) mnogostruko je kvalifikovana da govori o ponovnoj opasnosti od fašizma. Rođena je u Pragu 1937. i izgubila je 26 članova porodice u Holokaustu. Kasnije je njena porodica bila progonjena od komunističke vlasti, te su emigrirali u SAD. Pored visoke dužnosti u administraciji SAD, bila je profesorica međunarodnih odnosa i savjetnik. Njene analize i upozorenja moraju se uzeti veoma ozbiljno.

Obrasci pojave fašizma

Opšta poruka njene knjige je da upozori na ponovni rast fašizma. Za nju, fašizam ima nekoliko indikatora: identifikacija sa plemenom ili grupom i diskriminacija onih koji nisu članovi tih grupa; neuvažavanje demokratskih institucija; korištenje propagande i skupova na kojima se oponenti ocrnjuju; te ohrabrivanje nasilja.

Albright je izučavala slučajeve pojave fašizma u Evropi i Americi od Prvog svjetskog rata do danas. Ona kaže da postoje određeni obrasci ove pojave, kako to navodi New York Times (20. april 2018.) u svom prikazu.To je, prvo, da fašizam cvjeta u okolnostima ekonomskog, društvenog i političkog haosa. Na primjer, Weimarska republika u Njemačkoj bila je pogođena velikom inflacijom, pobunama ekstremista s desna i s lijeva i poniženjem izgubljenog rata. To je dovelo do dolaska nacista na vlast. Drugo, fašizam se rađa u zemljama u kojoj je opozicija slaba i podijeljena. Na primjer, u Italiji u vrijeme uspona Mussolinija, demokratska opozicija koju su činili socijalisti i kršćanski demokrati bila je više zainteresovana da brani svoje partijske interese nego demokratiju. Treće, u zemljama u kojima je došlo do rasta fašizma postojala je popustljivost konzervativaca. I u Italiji i u Njemačkoj konzervativci su smatrali da mogu kontrolisati fašiste i iskoristiti ih za vlastite ciljeve.

Postoji li danas fašistička prijetnja na Zapadu?

Albright smatra da svaka epoha ima svoj fašizam. U tom smislu on nije izuzetak u historiji čovječanstva već jedan njegov dio. Ona posmatra fašizam kao bolest koja ima svoje simpotme. Prvi  simptom koji ukazuje na pojavu fašizma je „podjela među ljudima, vođe koje su koristile i pogoršale tu podjelu i onda za to okrivile nekog drugog...“ (Time, 11. april 2018.)

Na današnjem Zapadu (Evropa i SAD) ima pojava koje su slične tridesetim godinama 20. vijeka u Evropi. U razgovoru sa Helene Vissiere za Le Point (prijevod Nade Zdravič u Oslobođenju 30. juni 2018.) na pitanje koje su to sličnosti Albright je odgovorila:

„Postoji sklonost ka ekstremnom nacionalizmu, uspon stranaka ekstremne desnice, koje hrane podjele, odsustvo poštivanja drugog, vođe koje eksploatišu sve to. Vidite u Francuskoj, u Njemačkoj, u Italiji... Najgore je ono što se dešava u Poljskoj i u Mađarskoj, sa Victorom Orbanom. Jedan od elemenata fašizma je prebacivanje odgovornosti na nekog drugog, obično na stranca  ili drugu vjeru. To se desilo sa Židovima, danas se odbacuje sve migrante. Predsjednik Trump ih je nazvao „životinjama“. Meksikance je nazvao „silovateljima“, „teroristima“. Muslimanima je uveo restrikcije za ulazak na teritorij SAD-a. U Mađarskoj je proizveden strah od svakog pojedinca koji nije mađarskog podrijetla. A i jedan drugi element fašizma: ima mnogo propagande.“

Šta da se radi?

Albright je u naslovu svoje knjige koristila riječ „upozorenje“. Ona kaže da je to razumljivo, jer dolazi od nekoga ko je bio izbjeglica zbog fašizma, ko je izgubio članove svoje porodice i ko osjeća potrebu da upozori kada prepozna simpotime toga u današnje vrijeme.

Ona se sjeća svog oca kako je bio zabrinut kada je vidio nakon Drugog svjetskog rata da su Amerikanci toliko naviknuti na slobode da bi mogli uzeti demokratiju kao nešto dato (The Economist, 12. april 2018). The New York Times je u svom pomenutom prikazu posebno naglasio riječi autorice: „ Imamo iskušenje da zatvorimo oči i da čekamo da najgore prođe, ali nas historija uči da bi  sloboda opstala, ona mora biti branjena, i ako želimo da zaustavimo lažljivce, moramo ih eksponirati“. Ona se zalaže da se prepoznaju lekcije iz prošlosti. U tom smislu Madeleine Albright želi da vidi hitno djelovanje odgovornih političara i građana.

Zadnji put promjenjen srijeda, 25 Juli 2018 20:04
Fikret Karčić

je profesor Komaparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Mejdunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD).  

Rođen u Višegradu 1955, Fikret Karčić je stekao srednješkolsko obrazovanje u Gazi Husrev- begovoj  medresi u Sarajevu. Godine 1978. završio je Pravni fakultet u Sarajevu. Stepen magistra i doktora nauka stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1985. odnosno 1989. godine. 

Njegov glavni akademski interes je historija islamskog prava i institucija u Bosni i Hercegovini u post-osmanskom periodu, reformistički pokreti u islamu, balkanski muslimani i komparativne pravne kulture. 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro