BiH postaje “gerijatrijsko“ društvo, a sela očigledno nestaju

Autor: E. Subašić Decembar 07, 2017 0

Danas je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje društvenih nauka, upriličila promociju publikacije „Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini“
Izdanje je rezultat detaljne naučne studije i analize rezultata popisa u BiH iz 2013. godine koju su uradili članovi i saradnici Odjeljenja društvenih nauka

O izdanju su govorili autori: Mirza Emirhafizović, Hasan Zolić (Dobna struktura i reprodukcija stanovništva Bosne i Hercegovine), Ivan Cvitković (Nacionalna i konfesionalna slika Bosne i Hercegovine),
Slavo Kukić (Stanovništvo BiH prema materinskom jeziku i spolno-dobnoj strukturi), Zlatiborka Popov-Momčinović (Žensko stanovništvo u BiH kroz prizmu rezultata popisa), Mirko Pejanović (Promjena etničke strukture opština u Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. godine), Adila Pašalić-Kreso (Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini), Muris Čičić (Popis stanovništva BiH 2013 – analiza podataka o nezaposlenosti) i Braco Kovačević (Poljoprivredno stanovništvo u Bosni i Hercegovini).

Na promociji su se mogli čuti podaci o nivou pismenosti u BiH, stanju u obrazovanju žena, zaposlenosti itd. Prema riječima Mirze Emirhafizovića i Hasana Zolića BiH se rangira među demografski najkritičnije evropske zemlje te da smanjenje broja novih naraštaja ne jenjava. U 2013. godini BiH je prema vrijednosti totalne stope fertiliteta koji je ispod prosjeka u EU dostigla najniži nivo - 1,54.

Sličica Želim Print

Profesor Kukić je u svom radu analizirao starosnu strukturu u BiH, došavši do zaključka da bh. društvo postaje sve starije s velikim procentom stanovništva starijeg od 65 godina. Od prijeratnih 380 hiljada, danas je i pored smanjenja broja stanovnika čak 580 hiljada stanovnika ove životne dobi. Kukić je govorio i o preklapanju nacionalnog identiteta i jezika istakavši da je najveće preklapanje kod Bošnjaka, dok je najmanje kod Hrvata koji u značajnom procentu umjesto hrvatskog koriste i smatraju maternjim bosanski jezik. Također, veliki procenat Srba u Federaciji maternjim jezikom smatraju bosanski.

Kada je riječ o obrazovanju BiH je vidno u začelju zemalja u regiji i prema riječima profesorica Popov-Momčinović i Pašalić-Kreso bez obzira i na aktuelni problem “tržišta“ diploma, BiH još uvijek nema zavidan broj visokoobrazovanih osoba. BiH ima  4,9% stanovništva bez ikakvog obrazovanja, a 14,1% nema osnovnu školu. Kreso je istakla da je nivo obrazovanosti u BiH bio nizak i u vrijeme Jugoslavije, ali javnost nije imala dovoljno informacija niti svijesti o tome. BiH se teško može nadati da će do 2020. povećati stopu visokoobrazovanih za 3-5 postotnih poena.

Kada je riječ o nezaposlenosti profesor Čičić je istakao da je stvaran procenat nezaposlenih 24%, a ne preko 50% kako to navode određeni mediji i pojedinci. Nažalost, na jednog zaposlenog ide 1,76 penzionera, a broj aktivno sposobnih i zaposlenih je znatno veći u Federaciji nego u manjem entitetu.

Profesor Braco Kovačević, s Univerziteta u Banjoj Luci, iznio je frapantne podatke o stanju u poljoprivredi, zaključivši da sela u BiH nestaju te da bh. društvo postaje “gerijatrijsko“. Ogroman broj ljudi napušta sela, ali i manje gradove kako bi pronašli posao u većim gradovima.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro