Simpozij „teologija u javnoj sferi“

Autor: Hasan Eminović Februar 12, 2015 0

Naučni simpozi "Teologija u javnoj sferi", održan Trebinju 6.i 7. februara u organizaciji Eparhije zahomsko-hercegovačke i primorske pobudio je veliko interesovanje domaće javnosti zbog aktuelnog društevno-historjiskog trenutka i globalnih procesa na svjetskoj sceni. Teološka misao ima šta ponuditi društvenim procesima i trebala bi imati utjecaja na njih, pogotovo na polju humanizma i očuvanja ljudskog dostojanstva, jedan je od osnovnih zaključaka istaknutih na skupu.

 

Dubrovački biskup Uzinić se snažno zalaže za sekularizam

Pored profesora Teoloških fakulteta iz Foče i Beograda, univerzitetskih profesora iz Banjaluke i Srbije zapažena izlaganja imali su i dubrovački biskup monsinjor Mate Uzinić, dr. Fra Iko Skoko gvardijan Franjevačkog samostana u Mostaru. Biskup Uzunić se snažno zalaže za sekularno društvo, nikako sekularizirano. "Sekularizaciju mi u Crkvi ponekad doživljavamo kao nešto što nam izbija temelje pod nogama, ali taj pogled je poprilično pogrešan. Sekularizacija nije nešto loše, ona je po sebi dobra. Zapravo Isus Krist je uveo sekularizaciju onom rečenicom: Dajte Bogu Božje, a caru carevo. Želimo li na pravi način odgovoriti na izazove sekularizacije trebamo je gledati pozitivno. Ona s jedne strane pomaže civilnom društvu da se oslobodi od nametanja nekih ideja od strane Crkve, dakle oslobađa civilno društvo od Crkve i njezinog utjecaja, koji je u pojedinim vremenima povijesti bio pogrešan. Sekularizacija, polazeći od iskustva kojeg smo svi imali, istovremeno pomaže Crkvi da se oslobodi od pritiska civilnog društva, politike koji su puno puta u našoj povijesti imali negativan utjecaj na nas", rekao je Uzinić. Za vladiku Grigorija odnos crkve i stvarnosti trebao bi biti komplementaran. „Uvijek treba da se podsjetimio da svijet i crkva i svijet jesu različite stvarnosti. Međutim, može se govoriti o komplementarnosti ovih stvarnosti i o neizbježnosti njihovog susretanja i prožimanja. Svijet je partner crkve na putu spasenja, on je polje njene misije. Spremnost i otvorenost prema njemu je aksiom teologije“, poručio je Vladika. O temi "Ukrajinska kriza: Vjera i politika", čiji je moderator bio prof.dr. Bogoljub Šijaković, govorili su i Darko Đogo, Aleksandar Raković, Darko Spasojević i Nikola Tanasić. U ovoj diskusiji istaknuto je da je kriza u Ukrajini bila prekretnica kojom je svijet ušao u novo doba međunarodnih odnosa, koje mnogi karakterišu kao novu fazu hladnog rata između Istoka i Zapada, a posebna lupa tih novih odnosa prema diskutantima biće usmjerena na pitanje identiteta.

Modernost potire identitet

Na drugoj panel-diskusija o temi "Vjera knjige: hrišćanstvo i književnost" govorili su mr. Oleg Soldat, dr. Vlaho Bogišić (iz Dubrovnika), mr. Romilo Knežević, i dr. Rodoljub Kubat. Diskutanti su se referirali na činjenicu kako je savremeno društvo kulturnim procesima napustilo teologiju i sada te nove umjetničke forme univerzalizira i pretavara u neku novu vrstu teologije. Tako su umjetnost, kultura, književnost, film posatali sama sebi svrha. Teologizirali su svoju supstancu. „Savez između kulture i teologije je više već nužan“, jedan je od zaključaka ove sesije.

U trećoj panel diskusiji o temi Hrišćanstvo i ekonomska pravda u (neo) liberalnom kapitalizmu govorili su dr. Rastko Jović, Saša Radulović bivši ministar privrde Srbije i predsjednik pokreta „Dosta je bilo“, dr. Miodrag Zec profesora ekonomije na Filozofskom fakultetu u Bogradu, dr. fra Iko Skoko i dr. Predrag Dragutinović profesor na Bogoslovnom fakultetu u Bogradu. Nakon konstruktivnih rasprava i sagleadavanja ove teme Saša Radulović na osnovu vlastitog iskustva i pregleda situacije u Srbiji iznio je mišljenje da je najefikasnije rješenje za socijalnu pravdu osiguravanja pravnog okvira koji neće biti teret individualnom poduzetništvu, ni u ekonomskom ni u psihološkom smislu. Pojasnio je to primjerom košnice. Dovoljno je da se napravi dobar okvir koji ne steže i ne sprečava pojedinca da sam radi ono što želi u onoj svojoj ćeliji i da u nju unosi ono što je najbolje i najefikasnije. Posao države je da napravi taj okvir, a pojedinci će sami svojom voljom popuniti svaku od tih ćelija u saću...

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija