Na vrjednovanjima srednjih škola u rangu gimnazija koje je Pedagoški zavod TK proveo od 2004. do 2018. godine Behram-begovoj medresi je 12 puta pripalo prvo i 2 puta drugo mjesto. U čemu je tajna njenog uspjeha?

Kad mi nedostaje porodica upitam se zašto sam svoje školovanje nastavila daleko od njih? Ali znam da je ovo dobro za mene, da ću steći znanje koje će mi koristiti kada se vratim kući,“ počinje priču o školovanju u Behram-begovoj medresi Edina Hamidović iz Hartforda, glavnog grada američke savezne države Connecticut. Njena prijatljica Esma Alagić iz Lankastera (Pensilvanija) kaže da je teško biti daleko od majčinog zagrljaja, ali da je dolaskom u Medresu stekla obrazovanje, posebno ono vjersko, koje nigdje u SAD-u ne može dobiti.
Njihovi roditelji su iz Zaklopače, Cerske, mjesta Grbavaci kod Zvornika i Priboja, a Esma i Edina, rođene i odrasle u SAD-u, odgajane su da vole Bosnu i Hercegovinu.
„Znam mnogo djece koja bi došla i upisala Medresu, ali njihovi roditelji se plaše razdvojenosti. Poručujem im da se ovdje ima ko brinuti o njihovoj djeci, te da trebaju otvorenije gledati na ovu mogućnost. I mojim roditeljima je teško. Kad god odem kući kažu: Ako ti je teško, slobodno se vrati! Ali još malo i prošle su četiri godine, a ja sam mnogo naučila, stekla radne navike i podsticaj za dodatno usavršavanje, što raduje i moje roditelje,“ kaže Esma.
Ove vrijedne učenice trećeg razreda nastavit će školovanje na nekom od američkih fakulteta. Smatraju da je dobro organizovan dan učenika i briga profesora ključna za rezultate koje ostvaruje ova škola.
„Kada vidimo koliko vremena i rada ulažu naši profesori to nas motiviše da radimo i učimo više,“ kaže Esma, a Edina ističe da je u takvom okruženju, uz dodatne mogućnosti bavljenja sportom, volontiranje i sl., uspjeh učenika zagarantovan.

Ukorak s novim trendovima

U Medresi se velika pažnja poklanja učenju engleskog jezika, u okviru redovne i izborne nastave. Nastava se izvodi na engleskom jeziku uz korištenje savremenih udžbenika i nastavnih pomagala. Uz komunikativan pristup, ravnomjerano se razvijaju vještine slušanja, pisanja, čitanja i govora, a djeluju i sekcije engleskog jezika.
„Ponosni smo što Medresa, u saradnji sa Ambasadom SAD u BiH, od 2014. godine za svoje najbolje učenike organizuje renomirani Access program na kojem učenici usavršavaju i vještine govorništva, liderstva i druge kompetencije koje će im koristiti u životu, studiranju i pozivu koje odaberu nakon završetka Medrese,“ kaže Asmir Dorić, profesor engleskog jezika u ovoj školi.
Harun Sulejmanović i Halida Duraković, ove školske godine, osvojili su ekipno prvo mjesto na takmičenju Rijaseta IZ u BiH. Pored toga, Harun Sulejmanović je osvojio prvo mjesto na regionalnom HIPPO takmičenju, a drugo u konkurenciji 20.000 takmičara iz cijelog svijeta, na međunarodnom takmičenju u Italiji. Na Kantonalnom takmičenju Dino Ćosićkić i Edina Hamidović osvojili su prvo i treće mjesto, a Ilhan Ibrahimkadić prvo na regionalnom “Spelling Bee” takmičenju čime se plasirao na državno. Učenici osvajaju i stipendije i grantove za programe obrazovnih razmjena i studijski boravak u SAD-u, te učestvuju na programima univerziteta u SAD-u, odnosno pohađaju američke srednje škole i učestvuju na YES programu.
„Uspjesi na takmičenju su rezultat istrajnog i kontinuiranog rada, te praćenja savremenih trendova i pristupa u metodici podučavanja engleskog jezika. Svi ovi uspjesi ne bi bili mogući bez podrške uprave škole i ulaganja u stručno usavršavanje profesora,“ kaže prof. Dorić ističući i uspjeh koji su učenici postigli na takmičenjima iz drugih predmeta.

Dvanaest puta prvi, devet puta uzastopno

Na vrjednovanjima srednjih škola u rangu gimnazija provedenim od 2004. do 2018. godine Behram-begovoj medresi je 12 puta pripalo prvo i 2 puta drugo mjesto. Rezultat posljednjeg vrjednovanja je 6325 bodova, od čega je na takmičenjima osvojeno 2666 bodova. Vrjednovanje provodi Pedagoški zavod TK, a kriteriji su uspjeh u učenju, uspjesi na kantonalnim, federalnim, državnim i međunarodnim takmičenjima, rezultati postignuti u vannastavnim aktivnostima, rad direktora, pomoćnika, pedagoga, stručnih organa škole, školske biblioteke, publicirani udžbenici i radovi u stručnoj periodici od strane profesora u nastavi i odgoju i dr.
„Ponosni smo na kontinuitet u postizanju visokih rezultata. Do sada smo uspijevali kreiranjem jasne vizije i misije škole, kvalitetnim planiranjem i praćenjem realizacije planiranog, praćenjem savremenih naučnih dostignuća, predanim radom profesora u nastavi i odgoju koji svojim pristupom odgojno-obrazovnom pocesu osiguravaju klimu koja motivirajuće djeluje na naše učenike,“ kaže pomoćnik direktora za nastavu dr. Mesur Husić uz podsjećanje da u ovom kolektivu radi 15 magistra nauka i 2 profesora sa akademskim zvanjem doktora nauka.

Godina Rang Bodovi
2004. 2. 1787
2005. 2. 1984
2006. 1. 2513
2007. 1. 3107
2008. 1. 3794
2009. 2. 3757
2010. 1. 4094
2011. 1. 3747
2012. 1. 5337
2013. 1. 5562
2014. 1. 5557
2015. 1. 4756
2016. 1. 4747
2017. 1. 7279
2018. 1. 6325

„Izazovi savremenog doba pred nas postavljaju nove imperative i zapitanosti. Naš odgovor je iskren rad u ime Allaha, dž.š., kontinuirano usavršavanje profesora i praćenje društvenih procesa u našem okruženju i šire,“ zaključuje dr. Husić.

Stipendije za sve učenike iz Podrinja

Medresa obezbjeđuje i stipendije za svoje učenike, posebno one koji su iz bh entiteta RS i Posavine.
„Od prijemnog ispita mi imamo poseban odnos prema njima, kao i učenicima iz dijaspore. Kroz program stipendiranja pomažemo učenicima povratničke populacije, učenicima bez oca i onima koji su u grupaciji najboljih učenika. Svakome od učenika ko ima materijalnih poteškoća mi nastojimo pomoći. U tome nam pomažu i naši vakifi,“ kaže direktor Ahmed-ef. Hatunić. I projekat proširenja učeničkog doma za djevojke podržali su vakifi ove škole, ali i svih 23 medžlisa Muftiluka tuzlanskog.
„Svaki naš džemat, njih preko 350, uključilo se u ovaj projekat i zaista im se svima zahvaljujemo,“ kaže direktor Hatunić ističući da su za dobre rezultate koje Medresa postiže ključani ljudski resursi i kvalitet učenika.
„Ključan je vrijedan i kontinuiran rad, dobra saradnja s roditeljima i pravljene dobrih planovi i programa, osvježenje rada i boravka u Medresi, te uvođenje novih sadržaja. Ove godine uz sve nastavne aktivnosti, te kursnu nastavu, imamo tri fakultativna predmeta: turski, njemački i informatičko programiranje, a od septembra i poduzetništvo.“

Prirodno je očekivati nove lidere i uspješne ljude

Esma i Edina, s početka naše priče, došle su u Bosnu i Hercegovinu kako bi učile, a njihove kolege borave u SAD-u stječući novo znanje i vještine. Medresa je tako mjesto koje pruža mogućnosti za napredak svima, košnica u kojoj svi vrijedno rade i donose korist cijelome društvu.
„Kad me zaokupi briga za stanje u Bosni i Hercegovini, i stanje Bošnjaka uopće, ohrabri me činjenica da imamo medrese u našoj zemlji i da ih završava veliki broj djece. Prirodno je očekivati da ćemo iz te mase dobiti buduće lidere, uspješne ljude, a pored obrazovanja oni imaju i dobar odgoj. Behram-begova medresa je u tome uspješna zahvaljujući posvećenosti svakog pojedinca. Iz mog dugogodišnjeg iskustva na rukovodećem mjestu znam da je za uspjeh svakog projekta neophodno da su mu ljudi potpuno, istinski posvećeni,“ kaže Muhamed Bilajac uspješan poduzetnik iz Gradačca i član Školskog odbora Medrese.
On za uspjeh najvažnijim smatra pravovremen i pažljiv izbor kadrova, te činjenicu da Medresu upisuju najbolji učenici.
„Smatram da je treći faktor materijalna pretpostavka. Ne vjerujem da na Balkanu postoji škola koja ima bolje uslove za rad. Često sam u Behram-begovoj medresi i nikada nisam čuo galamu, svađu. Formirana je klima općeg pozitivnog djelovanja pa bi vas jednostavno bilo sramota da u svemu tome odskačete,“ zaključuje Bilajac i dodaje da je mnogo ljudi ponosno što su na neki način dio ove škole. Neki su pomogli savjetima, neki materijalno i svi se mnogo uzdaju u djecu koja završavaju Behram-begovu medresu i sve naše medrese.

Ova priča je drukčija jer govori o onima koji, uprkos svemu, žele ostati u svojoj domovini i ovdje pokušati graditi život koji su zamislili

Nezaposlenost, podjele, nestabilna vlast, česte političke turbulencije, poremećeni međuljudski odnosi, nesigurna klima za investitore, kolektivna društvena anemija i migracije trenutna su slika najzapadnijeg dijela Bosne i Hercegovine. Iako Bošnjaci prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. godine, čine 90 posto stanovništva u Bosanskoj krajini i uprkos velikom prirodnom bogatstvu i turističkom potencijalu, lokalne vlasti nisu uspjele iskoristiti ove blagodati kako bi osigurale normalne uslove života za ovdašnje stanovništvo. Građani su dugo imali sabura, a onda se u njima jednostavno nešto prelomilo i odlučili su ostaviti svoj rodni kraj i krenuti u potragu za boljim životom. Da su razmjere migracija više nego zabrinjavajuće, otkrio je Mustafa Ružnić, novi premijer Vlade Unsko-sanskog kantona, iznijevši u svom ekspozeu podatke o odlasku stanovništva iz ove bh regije. On je istakao da je samo tokom prvih 11. mjeseci 2018. godine Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona izdala 14.775. potvrda o nekažnjavanju građanima ovog kantona za potrebe rada u inostranstvu. Tako je javnost konačno saznala šokantne činjenice o migracijama koje su u samo posljednje dvije godine iz Bosanske krajine odnijele čak 28.387 građana, odnosno 10,38. posto od ukupnog broja stanovnika, što predstavlja prvu zvaničnu i konkretnu brojku o iseljavanju stanovništva iz ovog dijela Bosne i Hercegovine. Šta je sa brojem građana koji su napuštali Bosansku krajinu u godinama prije toga i koliki je sveukupni broj stanovništva koji nedostaje u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, još se niko tim i ne usuđuje baviti.

Kod kuće je najljepše

Mnoštvo je teorija koje se bave razlozima povećanog trenda migracija u Bosni i Hercegovini i Bosanskoj krajini, njenom najzapadnijem dijelu koji je najviše na udaru ovog fenomena, a najinteresantnije su one koje tvrde da iza svega stoje velike europske sile i politika uvoza radne snage, a koje ne biraju sredstva ni metode kako da uvjere narod da donesu odluku o napuštanju Bosne i Hercegovine. Ipak, u svom tom moru sivila, pesimizma i beznađa, postoji jedna grupa ljudi o kojoj niko ne govori, valjda zato što se ne usuđuje biti kontra trenda vijesti koje govore o masovnim migracijama. Zato je ova priča drukčija od svih i govori o onima koji, uprkos svemu, žele ostati u svojoj domovini i ovdje pokušati graditi život kakvog su zamislili. Jedna od njih je Elvira Selimović (21) iz Bihaća studentica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Ona za Preporod ističe kako je kod kuće ipak najljepše i da uprkos svemu ovdje ima života i nade.

Elvira i Adnan

„Rođena sam u periodu kad je rat prestao i sve se stabiliziralo. Većina ljudi je imala svoj krov nad glavom i neku vrstu posla. Moj otac je bio jedan od takvih. Nije napustio svoju domovinu, bio je tu u najtežim momentima. Radio je, borio se, a zatim je 2000. godine odlučio da pokrene vlastitu firmu čija je osnovna djelatnost bila proizvodnja, ugradnja i servis žaluzina, trakastih zavjesa, tendi i garažnih rolo vrata. Tokom zadnjih nekoliko godina firma SMM-Turija je proširila svoj proizvodni program i uvela nove proizvode, te otpočela sa proizvodnjom PVC i AL roletni, rolo zavjesa i komarnika za vrata i prozore i kamionskih cerada, čiji smo jedini proizvođač na našem području. Kako je vrijeme odmicalo za njih su čuli mnogi i na taj način profitabilnost firme je rasla. Danas, nakon 20 godina postojanja, firma broji trideset i tri uposlenika i glavni je proizvođač proizvoda iz oblasti svoje branše na Unsko-sanskom kantonu. Trenutno je to porodični biznis na čijem čelu je jedan vlasnik, a to je moj otac. Gledajući njegovu borbu i želju za boljim sutra, uočila sam da je jedan od onih koji žele uspjeh, ali uspjeh u svojoj državi. Iz toga je proistekla i moja želja za ostankom koja je bivala sve veća. Ipak, najljepše je tamo gdje je čovjek rođen i gdje je odrastao. Tako me moj otac naučio“, priča Elvira, studentica ekonomije i budući biznismen iz Bihaća.

Uprkos svemu uspjeh je moguć

Elvira kaže i to da se u našoj državi može postići željeno, ako se za to izborimo do kraja.
„Pri završetku srednje škole odlučila sam da upišem Ekonomski fakultet u Bihaću, sa željom da budem dio kolektiva. Trenutno sam student druge godine, i svoju budućnost gradim ovdje gdje i jesam. U gradu koji ima mnoštvo ljepota, a ona najljepša jeste naša rijeka Una. Za dvije godine, ako Bog da, bit ću diplomirani ekonomista, koji će nastaviti porodični biznis, i biti jedan od bh građana koji ostaje u svojoj državi. Ne želim da napustim Bosnu, ponosnu i prkosnu, jer sam uvjerena da i ovdje ima bolje sutra, i da će naša domovina doživjeti prosperitet u svakom smislu“, poručila je Elvira na kraju.
Adnan Kantarević (24) iz Velike Kladuše još jedan je iz plejade mladih Bošnjaka, Krajišnika koji ne želi napustiti svoju domovinu. Za Preporod ističe kako želi dokazati sebi, ali i drugima da je i ovdje moguć uspjeh, uprkos otežanim okolnostima i teškom stanju u našem društvu.
„Ostao sam jer moram dokazati, prvenstveno samom sebi, da mogu ostvariti neke svoje osobne ciljeve bez obzira u kojoj situaciji se nalazio, bilo to da sam u Bosni, u Njemačkoj ili Nigeriji. Ako sam sposoban uspjet ću bez obzira na otežavajuće okolnosti. I više će vrijediti jedna moja pobjeda ovdje, nego sve moje pobjede tamo. Dovoljno vjerujem u sebe da znam da sam sposoban, da znam da mogu i da znam da ću uspjeti u svim svojim misijama“, poručuje Adnan mladima Bosne i Hercegovine.
Bosanska krajina se ne razlikuje puno od bilo kojeg drugog dijela Bosne i Hercegovine osim što je to regija koja je geografski najbliža Europskoj uniji i zbog toga je lokalnom stanovništvu, na neki način, olakšan odlazak. I tako, dok je sve više razloga zbog kojih ljudi odlaze vani, a sve manje onih zbog kojih bi ostali ovdje, u Bosanskoj krajini još uvijek ima nade za neku novu i svjetliju bh budućnost. A dokaz tome su mladi ljudi poput naših sagovornika koji, uprkos povećanju trenda migracija, žele ostati i graditi novu Bosnu i Hercegovinu.