digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Rahima Halimanović iz Sarajeva već nekoliko godina uspješno piše pjesme. Objavila je pet knjiga poezije, i to: “Dušom sevdaha”, “Žar ognjišta”, “Zrno praha”, „Put u nepoznato” i najnoviju, pod nazivom “Trenutak vječnosti”. Neke njene pjesme su i komponovane. Jednu Rahiminu pjesmu komponovala je čuvena kompozitorica Jasmina Jakšić iz Beograda, koja u saradnji s Eminom Čolović iz Hanovera komponuje prekrasne ilahije. Gospođa Halimanović se bavi i književnom kritikom, pa je napisala i recenziju za zajedničku zbirku pjesama studenata, pod naslovom «Otisak». Veoma je aktivna članica Udruženja- asocijacije bosanskih umjetnika, čiji je predsjednik agilni Tarik Jakubović. Na promocijama i druženjima ovog Udruženja, Rahima čita svoje i pjesme svojih kolega i koleginica. Bavi se i pjevanjem sevdalinki. Članica je hora “Sevdalinke”, kojeg vodi prof. Nermin Mejremić, a s kojim je nastupala i na poznatom festivalu narodne muzike “Ilidža 2017”, zatim hora Udruženja “Saray sevdah” iz Sarajeva. Često pjeva sevdalinke u tv emisiji “Baština Bosne i Hercegovine“, u emisijama TV Vogošća, kao i u emisiji o sevdalinkama, koju emituje TV Sevdah iz Travnika, koju uspješno vodi poznati novinar, tv voditelj i urednik Dino Lolić. Junakinja naše priče posebno se ponosi svojim humanitarnim radom. Dala je svoj doprinos mnogim humanitarnim akcijama i pjevala prekrasne bosanske pjesme-sevdalinke na humanitarnim koncertima. Uskoro će pjevati i na humanitarnom koncertu za izgradnju krova na kući hadži Nazifa Daglara iz Ahatovića kod Sarajeva. Dobitnica je mnogih priznanja i zahvalnica za književni i humanitarni rad. Ovih dana pomalo piše pjesme za novu, šestu po redu, knjigu.

00Sličica Želim Print

Vrijeme digitalizacije „zamandalilo“ je mnoge sahadžijske radnje u gradu na Neretvi. U stara, dobra vremena, kada se sporije ali rahatnije živjelo, urari su imale pune ruke posla. Danas je i ovaj stari zanat odavno na udaru moderne tehnike u kojoj su „digitalci“ preuzeli „utrku“ sa mehaničkim mjeračima vremena. Jedna od onih saahadžijskih radnji koje prkosi novim zakonima tehnike nalazi se u Titovoj ulici, nadomak negdašnje zgrade „Razvitak“ i vlasništvo je starog, poznatog majstora svog zanata, 79-godišnjeg Ekrema Duvnjaka, koji s ponosom kaže: - Sahadžija sam više od pola vijeka. Dok me zdravlje bude služilo ostajem vjeran ovom zanatu kome sam posvatio najljepše godine života!

 

Zanat iz ljubavi

Stari dobri Ekrem se prisjeća da je još kao dječak „priglio“ sahadžijski zanat, predano ga učio i naučio, kako veli najbolji zanat na svijetu. – Svaki zanat je na svoj način lijep i koristan, zidarski, tesarski, kovački, obićarski, ali ovaj je meni bio suđen i bio je želja mojih roditelja. Zavolio sam ga i predano počeo raditi – kaže ovaj omiljeni mostarski sahadžija, poznat i kao zanimljiv kazivač lijepih i poučnih priča i nastavlja svoje kazivanje: - Sahadžija mora biti precizne ruke, dobrih nerava, zaljubljen u svoj posao i uvijek na usluzi mušteriji. Sve što sam stvorio, a stekao sam puno, zahvalan sam dragom Bogu i ovom zanatu. I danas, ko hoće raditi i ko radi iz ljubavi prema svom poslu i iz poštovanja prema muštarijama, može lijepo živjeti.

 00Sličica Želim Print

“Oj, Mostaru moj beharu”

Nerijetko se iz Ekremove male, skromne, ali uvijek uredne radnje, začuje tiha, milozvučna pjesma. U prelijepom, „slavujevom glasu“ mnogi Mostarci prepoznaju Ekrema sevdaliju , koji je postao nadaleko poznat po nezaboravnim interpretacijama, kao što su: “Konja vodim, pješke hodim”, “Oj, Mostaru moj beharu”,”Iz kamena voda tekla”... Majstor popravlja satove i tiho pjevuši „da prija svačijoj duši“. Odnekad, dok gleda kroz lupu mehanizam ručnog sata i osluškuje kako duša mehanizma šap’će, kaže: - Kao što volim sahadžinski zanat tako volim i sevdalinku, jer su i jedno i drugo lijek za moju dušu!

Kao i mnogi majstori sahadžijskog zanata i Ekrem će kazati kako se poseban majstorluk dokazuje u popravci mehaničkih satova, koji, u odnosu na „digitalce“, imaju poseban zvuk, ili kako on veli „kao da imaju dušu“. „U svom dugom radnom vijeku popravljao sam sve vrste satova, raznih formata i oblika, od ručnih do zidnih, a majstoru je važno da ih ponovo stave u funkciju, da koriste čovjeku, jer ne veli se džabe, dok je ljudi mjeriće se vrijeme – kaže ovaj mostarski sahadžija i sevalija.

Mediji su više od dva desetljeća zauzimali nezamjenljivo mjesto u društvenom životu. Važan dio u tom pogledu je zauzela dnevna ili periodična štampa, kao što su: dnevni list, te sedmična, kulturna, socijalna, znanstvena štampa, itd.

Važnu ulogu u albanskoj publicistici je, dakako, zauzela i islamska publicistika. Mi ćemo se ovdje ukratko osvrnuti samo na nekoliko informacija u vezi sa islamskom publicistikom u Albaniji od 1912. godine pa sve do danas.

Naše kratko publicističko putovanje ćemo početi s prvim dnevnim vjerskim listom na albanskom jeziku, nakon 1912. godine, za koji postoje podataci da je bio objavljivan u Skadru tokom 1913-1914. godine. Ovaj list pod nazivom “Seda i Milet” (Glas nacije) je bio nedjeljnik objavljivan na dva jezika, albanskom i turskom jezik. “Seda i Milet” prestaje sa štampanjem 1914. godine, njegov životni vijek je bio relativno kratak, ali njegov odjek je bio snažan, te je predstavljao početnu muslimansku publicistiku na albanskom jeziku.

Do malo kasnije, 1923. godine u Skadru će biti objavljivan časopis “Udha e s’ Vërtetës – „Put Istine”. Časopis je izašao samo u tri broja, oktobar-novembar-decembar 1923. godine i uređivao ga je hadži Kadri Priština. U istom mjesecu, oktobra 1923. godine, paralelno sa časopisom «Udha e s’ Vërtetës“ u Tirani je počeo izlaziti iz štampe i časopis “Zani i Naltë” koji nastavlja svoju publicističku djelatnost sve do mjeseca aprila 1939. godine, čiji je prvi urednik bio Shyqyri Myftiu (1923-1926), zatim, za kratko vrijeme njegovu ulogu preuzima Isa Domni (1927-1929), dok je posljednji urednik ovog prestižnog časopisa bio Haki Sharofi (1930-1939).

Časopis “Zani i Naltë” je prvi službeni časopis Muslimanske zajednice u Albaniji. Osnovan je 1923. godine, ubrzo nakon uspostavljanja institucije MZA-e, nakon prvog Albanskog muslimanskog kongresa.

Različiti istraživači, albanski i strani, islamske, a i druge vjeroispovijesti, sa monografijama, te povijesnim i kulturnim pregleima, kao i sa brojnim člancima i studijama, predstavljali su analize i zaključke, izražavajući zahvalnost za mnogostrani doprinos koji je časopis «Zani i Naltë” postigao u periodu od 1923-1939. godine.

Kasnije će časopis „Kultura Islame“ biti nasljednik časopisa „Zani i Naltë“. Počeo je sa objavljivanjem u septembru 1939. godine, te tako nastavio sve do februara 1946. godine. Ovaj mjesečnik je bio teološkog, književnog, naučnog i umjetničkog karaktera. Povijest izlaženja ovog časopisa je vrlo zanimljiva, jer se od Muslimanske zajednice u Albaniji zahtijeva da se ovaj časopis reformira, a novu odgovornost na sebe preuzimaju Sadik Bega i Sherif Putra, nekadašnji svršenici Medrese, a sada i rukovoditelji ove škole, te svo pedagoško osoblje ove vjersko-prosvjetne prestižne institucije.

Međutim, tokom 1946-1990. godine u Albaniji nije bilo službenih ili neslužbenih organa islamske štampe, nakon što je komunistički režim zabranio sve vrste štampe, ali zanimljivo je da, uprkos tome što je štampa bila zabranjena u Albaniji, islamska publicistika na albanskom jeziku će i dalje nastaviti svoju djelatnost u dijaspori.

Prvi albanski islamski časopis, nakon ovih turbulentnih godina komunističkog režima, bio je “Drita Islame”. Prvi broj je štampan 10. januara 1992. godine. Zbog ozbiljnog profesionalnog rada, ubrzo je ovaj časopis poprimio ključnu ulogu u prezentiranjuislamske misli, te glavnog izvora informacija za muslimane u Albaniji i šire.

“Drita Islame” je organ Muslimanske zajednice u Albaniji, neovisan od bilo kakvog političkog utjecaja. Njegova glavna svrha jeste prezentiranje islamske kulture, islamske vrijednosti i morala.

Prije pet godina, nakon nekoliko decenija prekida, Muslimanska zajednica u Albaniji rekonstituira časopis “Zani i Naltë” – naučni, periodični, tromjesečni časopis, izbacivši tako i svoje prvo normirano izdanje u mjesecu oktobru 2012. godine.

00Sličica Želim Print

U organizaciji medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Gornja Tuzla, Kalesija, Gračanica i Srebrenik u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom TK u srijedu 10. januara održan je tematski osvrt na 09. januar 1992. godine.

Gosti uvodničari su bili Nezim-ef. Halilović Muderris i general Atif Dudaković.

-Ovaj današnji susret je u cilju upoznavanja našeg naroda, prije svega omladine sa istinom. Aktuelno je govoriti o 09. januaru koji se obilježava kao Dan RS-a, što je nepoštivanje ustavnih odluka, kao i ono što je sve dovelo do sukoba na ovim prostorima. Osnovno je razumjeti određene pojave, datume iz naše prošlosti, utvrditi, koliko se može istinu, prenijeti je na mlađe generacije da znaju našu prošlost, da znaju našu sadašnjost i da znaju u budućnosti šta žele – kazao je Dudaković.

Genaral Dudaković je istakao i da smo svjesni da na našem prostoru postoje tri istine- tri gledanja, ali ona je samo jedna. Svjesni smo i paradoksa od nemogućnosti funkcionisanja države do još nepostajanja funkcionalne države, mehanizma koji će omogućiti poštivanje sudskih odluka tako da u tom kontekstu treba građanima Bosne i Hercegovine objasniti, jačati duh, jačati samopovjerenje, jačati vjeru u Bosnu i Hercegovinu i samog sebe.

Nezim-ef. Halilović Muderris se u svom obraćanju prisjetio početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te je sam uvod svog obraćanja definirao kroz dva pojma s kojima se mlađe genaracije ne mogu sresti u srednjoškolskim ili studentskim udžbenicima, a to su oružana agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid počinjen na području naše domovine.

- Na skupu sam govorio i o neustavnom obilježavanju 9. januara, a poseban akcenat smo stavili i na Armiju Republike Bosne i Hercegovine, kao i MUP, koji su dali nemjerljiv doprinos u odbrani principa za koje se zalažu svi civilizovani narodi. Mi Bošnjaci smo svoj visoki stupanj civilizacije pokazali u vrijeme oružane agresije na BiH jer naša politika nije bila zločinačka. U redovima Armije i MUP-a je bilo mjesta za sve one koji su osjećali ovu zemlju svojom- kazao je Muderris.

- Za ovu našu lijepu Bosnu i Hercegovinu još uvijek ima preživjelih pripadnika Armije RBiH i MUP-a koji su spremni ponovo da je brane, ali, naravno, imaju i naša djeca koja su svjesna šta znači životni prostor i šta znači nezavisna i slobodna Bosna i Hercegovina, zaključio je Halilović.

Ovom prilikom kratko se obratio i glavni imam Medžlisa Tuzla hfz. Ahmed-ef. Huskanović koji je poselamio i zahvalio se svima koji su odovojili svoje vrijeme i posjetili ovaj događaj.

Izvedbama kasida prisutne u BKC- u Tuzla počastili su član hora „Gazi Turali-beg“ Nihad-ef. Ibrišević, Hrustan Noćić i učenici Behram-begove medrese u Tuzli Senad Kukuljević i Ramo Hasanović. Moderator ovog tematskog osvrta bio je Esmir-ef. Hasanović, imam džemata Sepetari.

00Sličica Želim Print

Ovih dana iz štampe je izašla knjiga „Svršenici i svršenice, hafizi i šehidi Gazi Husrev-begove medrese / 1930.-2010. /“ autora Abdulgafara Jukića. Izdavač knjige je njen autor, a štampana je u štampariji „ Dobra knjiga“,urađena je u povezu, sa tvrdim koricama, na 184 stranice . Ova knjiga je svojevrstan vremeplov Gazi Husrev-begove medrese u periodu od osam desetljeća / 1930-2010 /, u kojoj se govori u kakvim je uslovima radila ta škola, najstarija obrazovna ustanova na Balkanu, po kojem je programu radila i ko su bili njeni svršenici. U knjizi su registrovana po imenu i prezimenu 2.292 njena svršenika, 980 svršenica, 131 hafiz i 68 šehida, koje je iznjedrila ova škola.

U uvodnoj napomeni autor Abdulgafar Jukić ističe:“ Temeljna nit vodilja bila mi je pokušaj objedinjavanja i isticanja imena svršenika /ca i njihovih očeva, te hafiza i šehida Gazi Husrev-begove medrese od 1930. do 2010. godine. Knjiga nudi kraći osvrt na karakteristike osmogodišnjeg, petogodišnjeg i četverogodišnjeg školovanja.

Knjiga je nastajala u želji da bude praktičnim priručnikom koji će na jednom mjestu sadržavati najvažnije informacije o svršenicima Gazi Hisrev-begove medrese, koji su kao gazinovci ostavljali i danas ostavljaju neizbrisiv trag u sredinama svoga djelovanja.“

„ Ova knjiga nije puki popis svršenika, svršenica, hafiza i šehida, nego je svaka promjena u medresi praćena odgovarajućim popratnim tekstovima i ovo je značajan rad profesora Abdulgafara Jukića, koji jedan buran period u historiji Gazi Husrev-begove medrese čini razumljivijim i dostupnim i onima koji o Medresi malo znaju“, istakao je u recenziji profesor Mirzet Hamzić.

Mr. Dževad Pleh, drugi recenzent knjige, kaže:“ Knjiga o svršenicima Gazi Husrev-begove medrese od 1930. do 2010. godine, njihovo poimenično navođenje po generacijama, uz neke važne napomene vezane za medresu, samo je logičan epilog Jukićevog sistematičnog i posvećenog bavljenja historiografijom ljetopisne i statističke građe, koja tretira najvažniji element svake škole pa i Gazi Husrev-begove medrese, a to su njeni učenici. Sadržaji koji ovom djelu daju posebnu vrijednost jesu poglavlja o hafizima i šehidima-svršenicima Gazi Husrev-begove medrese.

Imajući u vidu već kazano i sve drugo što se može iščitati iz knjige „ Svršenici i svršenice, hafizi i šehidi Gazi Husrev begove medrese / 1930.-2010. / Abdulgafara Jukića, uvjeren sam da će ovo štivo imati svoje poštovaoce, te ga najtoplije preporučujem.“

S obzirom da je Abdulgafar Jukić bio svojevrsni hroničar svega onoga što se događalo u Gazi Husrev-begovoj medresi, počevši od školovanja u njoj / diplomirao u njoj 1966. godine /, te kasnijeg rada u pripremama učenika za upis u Medresu, te rada tokom ramazanske prakse sa njenim softama, a pogotovo dužnosti profesoar i odgajetelja u ovoj školi, može se reći da je ova knjiga rezultat njegove velike ljubavi prema Medresi i entuzijazma koji je pokazao pomažući njen rad, zbog čega zaslužuje sve čestitke i nadamo se da će i dalje nastaviti raditi na ovakvim i sličnim projektima.

00Cijeli tekst

Samir-ef. Muminović, rođen u Doboju 1986. godine, završio je Medresu Osman-ef. Redžović u Visokom, a diplomirao na Fakultetu islamskih nauka 2010. godine. Od 2013. godine obavlja imamsku dužnost u džematu Moševac, MIZ Maglaj. Koordinator je Mreže mladih na području Medžlisa Maglaj.

 

Kako uskladiti lično i profesionalno usavršavanje sa svakodnevnim imamskim obavezama?

Danas živimo u bučnom svijetu, svijetu kojem je jedno od glavnih obilježja srklet, kada nas u pomami proizvedenih potreba stalno požuruje. Vrlo često, u toj sveopćoj halabuci, ne primjećujemo kako ostajemo bez sebe. Muhammed, alejhisselam, odlazio je u pećinu Hira, Isa, alejhisselam, u Getsemanijski vrt, Musa, alejhisselam, na Turi Sinaj, tamo su se smirivali, obnavljali životnu energiju, da bi bili spremni za bilo koji vid društvenog aktivizma. Kako u svakom poslu postoji težnja ka boljem, ka savršenijem, mislim da se imami, uvijek iznova, trebaju podsjećati da, pored blagodati razuma koju nam je Dragi Bog dao, intuitivna spoznaja (‘ilmi ledun), također ima, jednaku važnost. 

Mislim da smo danas, uveliko, izgubili praksu osamljivanja, virda, zikra, učenja Kur’ana i tefekkura, promišljanja učenog, a to je osnova bez koje mi imami ne možemo biti autentični, dosljedni i dostojni varisi-nasljednici hazreti Pejgambera.

Jeste li zadovoljni koliko su imami učestvuju u naučnim konferencijama? 

Prema mojim skromnim uvidima, mislim da nisu u velikom broju prisutni na takvim naučnim konferencijama, ali dozvolite mi primijetiti da, nužno, ne moraju ni biti. Usudio bih se kazati da pojedini imami, koji nisu odvagali kakav i koliki je njihov intelektualni habitus, preslobodno, uvjetno kazano, i neoprezno nastupaju u medijima. Sjećam se da je nas studente, na dodiplomskom studiju, prof. dr. Enes Karić vrlo često upućivao na djelo Kasima Prohića Odvažnost izricanja. Imao sam priliku vidjeti kako se imami, potpuno nespremni, odazivaju u dijaloške emisije, na poziv novinara koji, u nemogućnosti da nađu relevantnog sugovornika, idu po principu ‘daj šta daš!’ Mi imamo našu lijepu ulemu, naše dostojanstvene profesore, magistre i doktore islamskih nauka, mnogi od njih su natkučeni nad knjigama preko četiri decenije, oni mogu sagledavati ukupna društvena kretanja u širem obzoru, neka oni referentno progovore o kompleksnim problemima i ukažu na moguće perspektive, neka se ne upinje i ne žuri, s pojednostavljenim odgovorima, jedan imam kojem su, u datom trenutku, najveći domet mihrab i minbera. Poslije takvih ispada, opravdano je zapitati se da li su dorasli i sadržaju svog posla.

Koriste li uposlenici IZ društvene mreže na primjeran način?

Mislim da većina uposlenika Islamske zajednice obilno koristi internet, pa i društvene mreže, i to je dobro. Ne bismo trebali potcjenjivati značaj društvenih mreža, ali isto tako, ne bismo ga trebali ni precjenjivati. U tom virtuelnom moru, imami imaju priliku ponuditi neku vrstu kontranarativa, u smislu da, prvenstveno mlade ljude, preko društvenih mreža i You Tube kanala, upoznavaju sa islamskom tradicijom i prebogatim islamskim naslijeđem. Mislim da nismo uspjeli udovoljiti ovom zahtjevu. Nerijetko se dešava da su imami na društvenim mrežama skloni proizvoljnosti, površnosti i populizmu, sami ne odmišljaju konkretne pojave i probleme, i čak podliježu, uvjetno kazano, alternativnoj muslimanskoj sceni, You Tube šejhovima koji terso prezentiraju jedan krajnje redukcionistički pristup u interpretaciji islamskog učenja. 

To se, opet, dešava zbog toga što imami, vrlo često, svoj cjelokupni umni napor svode na informaciju; nema navike aktivnog čitanja, izostaje sinteza znanja i mišljenja, izostaje analitički pristup, pa onda nije ni čudo što tonemo u površnost i proizvoljnost. Neko je lijepo primijetio: ‘Nekada bijaše mudrost, pa smo mudrost izgubili u znanju, pa smo znanje izgubili u informaciji!’

00Sličica Želim Print

 

Postoje različite vrste vakufe, a jednu od njih, nekada vrlo poznatu u gradskim sredinama, revitalizirao je bračni par Numanović iz Sarajeva

U prostorijama Medžlisa Sarajevo, 28. decembra 2017. godine, potpisan je sporazum o finansiranju vjerskih aktivnosti, odnosno o organiziranju Ćursa ili Halke hadisa u Kučuk-Katib Muhjiddinovoj džamiji, poznatijoj kao džamiji u Nadmlinima.

Sporazum su potpisali glavni imam MIZ Sarajevo Ferid-ef. Dautović, ispred MIZ Sarajevo i vakifi hadži Mehmed Numanović sa suprugom hadži Tahirom Numanović. Prema odredbama ovog sporazuma Medžlis Sarajevo, kao organizator će dva puta mjesečno organizirati halku hadisa u pomenutoj džamiji,i to jednom za muškarce (svakog prvog četvrtka u mjesecu) i jednom za žene (svakog trećeg četvrtka u mjesecu), dok su pomenuti vakifi za potrebu i organizaciju ove vjerske aktivnosti u džamiji u Nadmlinima uvakufili određeni novčani iznos. Tim povodom glavni imam Ferid-ef. Dautović je upriličio prijem za pomenute vakife zahvalivši im se za ovakav vid doprinosa. Prema Sporazumu halka hadisa će se održavati u vremenu od akšama do jacija-namaza, a organizator se obavezao kako će za pomenutu halku obezbijediti adekvatne predavače. Prva halka je organizirana 4. januara za muškarce, a druga će biti 18. januara za žene. Porodica Numanović nastavlja put svojih predaka, koji su na različite načine doprinosili svojim sredinama. Nekadašnji muslimani su imali više sluha za potrebe društva i iz svoje vjerničke obaveze da čine drugima dobro pokazivali su velik stepen kreativnosti u tome kako da što bolje i kvalitetnije pomognu drugima. Često su svoje dobročinstvo željeli učiniti trajnim putem različitih vrsta vakufa. Primjera radi, zanimljiv je vakuf kojeg je osnovao jedan dobrotvor u Damasku s ciljem da se od prihoda koje on ostvari treba plaćati jednom čovjeku da obilazi bolnice i “razgovara” bolesnike koji tamo leže, što bi bilo ravno današnjem finansiranju psihološkog savjetovališta.

Inače, pored redovnih džematskih halki, kurseva sufare i tedžvida u džematima, u Sarajevu se organiziraju mjesečne tribune: u kino Sali u Ilijašu, u multimedijalnoj Sali Hadžićima; petnaestodnevne u velikoj Sali Općine Novi Grad, te sedmične halke tefsira i hadisa u Carevoj džamiji.

Od 15. januara u prostorijama Velike sale Općine Novi Grad Sarajevo počet će novi ciklus tribina u organizaciji Medžlisa Sarajevo. Moderator tribina Mehidin-ef. Bešlić će I ove godine organizirati tribine s interesantnim predavačima, a prvi ovogodišnji predavač je Muhamed Jusić. U narednom periodu MIZ Sarajevo će, svakih petnaest dana, upriličiti po jednu tribinu na kojima će govoriti eminentni predavači Islamske zajednice.

00Sličica Želim Print

U okviru redovnih aktivnosti za mlade Medžlisa Tuzla trenutno se realizuje nekoliko programa za omladinu, među kojima i „Mladi u fokusu“ i „Mladi zajedno“. Programi okupljaju omladinu iz različitih tuzlanskih džemata, a nude im širok spektar redovnih i povremenih aktivnosti.

 

Učešće brojnih džemata

U okviru programa za mlade „Mladi u fokusu“ 30. decembra organiziran je jednodnevni izlet u Ajdinoviće za omladinu iz džemata Lipnica, Donja Obodnica, Avdibašići, Mihatovići, Dobrnja i Behram-begova džamija organizovan. Posjeta Sportsko-rekreativnom centru Ajdinovići bila je prilika za druženje i bolje upoznavanje učesnika ovog omladinskog programa. Mladi su uživali u zimskoj idili, a imali su priliku obavljati i zajedničke ibadete u džamiji koja se nalazi nedaleko od Centra. Aktivnosti programa će se realizovati i u narednom periodu. U program „Mladi zajedno“ su uključeni tuzlanski džemati Sepetari, Simin Han, Donji Čaklovići, Gazi Turali-begova džamija, Grabovica i Slavinovići. U okviru ovog programa 04. januara u Bijeloj džamiji u Slavinovićima upriličeno je predavanje i druženje za omladinu. Prigodno predavanje na temu „Džibrilov hadis o islamu, imanu i ihsanu“ održao je Alem-ef. Alić, a prigodnim riječima omladini se obratio i imam ovog džemata Abdullah-ef. Okanović. Vrijedi napomenuti da je ovaj program podijeljen po ciklusima, te je ovo bilo posljednje druženje i predavanje prvog ciklusa. Drugi ciklus počinje 14. januara, a domaćin je tuzlanski džemat Sepetari.

 

Trodnevni kamp za mlade

U organizaciji džemata Kalibunar grupa od 48 djevojaka i mladića boravila je na Vlašiću u periodu od 08. do 10. januara 2018. godine na trodnevnom zimskom kampu – Vlašić 2018. Cilj ovoga omladinskog kampa jeste druženje na principima širenja pozitivnih vrijednosti vjere i tradicije, upoznavanje sa ljepotama naše domovine, posebno planine Vlašić, zbližavanje naše omladine međusobno te izgradnja svijesti da Islamska zajednica brine o njima. Tokom boravka na Vlašiću omladina je provela dva dana u planinarenju, svaku noć je nakon večere bio interesantan kulturno-zabavni program, a svi namazi su obavljani u džematu u prostoriji koja je namjenski pripremljena kao mesdžid. Srdačan doček domaćina i čist planinski zrak ovaj boravak su učinili nezaboravno lijepim iskustvom. “Muftijstvo travničko je podržalo ovaj projekat, na čemu iskazujemo najiskreniju zahvalnost uz dovu Allahu, dž.š., da nam svima ukabuli trud te da naša omladina bude istinski noslilac pozitivnih vrijednosti i tokova u našoj lijepoj domovini Bosni i Hercegovini, kazao je imam džamije u Kalibunaru Aljo-ef. Cikotić, koji već pet godina organizira ovaj kamp. “Efekti kampa su iznimno dobri. Tokom tri dana mladi klanjaju u džematu, druže se i imaju, pored teorijskog dijela, i praktični dio edukacije o islamu. Neki od mladih kažu da cijelu godinu iščekuju ovaj kamp. Gledajući i finansijsku stranu ovog projekta, mislim da svaki džemat ovo može organizirati “, istakao je efendija Aljo.

00Sličica Želim Print

Akcija prikupljanja pomoći za liječenje džematlijke, polaznice mekteba Hatidže Husić, uspješno je završena 31. decembra 2017. godine. Akcija je provedena uz svesrdnu pomoć džematlija koje su za jedan dan sakupile 2.125 KM. Novac će se utrošiti za liječenje Hatidže na UKC Koševo, gdje je planirano liječenje zastoja funkcije bubrega. Naime, djevojčica Hatidža (učenica 4. razreda) boluje od dijabetesa, a nakon zadnjih pregleda dijagnosticirano je da jedan bubreg nije u funkciji, a drugi radi samo 70%. Ova akcija je velika pomoć i podrška Hatidžinoj porodici koja inače teško preživljava budući da jedini hranilac porodice, njen otac, nije zaposlen.

00Sličica Želim Print

U džamiji džemata Donji Humci 30.12.2017. upriličena je svečanost u povodu završetka hatmi. Nakon dvije godine Amel-ef. Habeš je s ponosom prezentirao svoju drugu grupu polaznica mektebske nastave, učače Kur’ana koje su ponijele titule svršenica hatma-dove za mektebske polaznike. Nakon predstavljanja kandidata obaratio se prisutnima glavni imama Medžlisa Čelić Islam-ef. Hrnjić

00Sličica Želim Print

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine