Prvi mjesec građanske godine redovno obilježavaju razni „važni“ datumi. Jedan od njih je i 15. januar, Svjetski dan vjerskih sloboda. Svjesni, većinom teorijskog postojanja ovog pojma i nužnosti provođenja te teorije u praksu odlučili smo se o ovoj temi razgovarati s Muhamedom Jusićem, savjetnikom reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH za odnose sa medijima i glasnogovornikom Islamske zajednice.  

Jedna od značajnijih aktivnosti Muftijstva sarajevskog u 2017. godini jeste i pokretanje Škole hifza u svim medžlisima na području Muftiluka sarajevskog. Škola hifza zapravo je zajednički projekat Muftijstva sarajevskog i medžlisa koji mu pripadaju.

U središtu Visočke čaršije nalazi se i centralni džemat u kojem je prva visočka čaršijska džamija izgrađena 1477. godine. Nazvana je Šerefuddin – Bijela džamija. Na njenom mjestu 1970. godine počela je izgradnja i do 1980. godine izgrađena je potpuno nova Bijela – Šerefuddin džamija. Ta novina nije bila samo džamija, već i novi do tada potpuno neviđeni arhitekstonski iskorak na širem području Balkana u oblasti gradnje džamija. Tri godine kasnije 1983., ova džamija će dobiti jednu od najprestižnijih svjetskih nagrada - Nagradu Aga Khan za arhitekturu.

Među najljepšim sakralnim objekatima Europe
Šerefuddin Bijela džamija je objekat koji kao magnet privlači turiste. Možda će neke iznenaditi, ali o ovoj džamiji više znaju strani turisti i studenti arhitekture nego mi u Bosni. Dolaze iz Velike Britanije, Slovenije, Mađarske. Obilaze je s divljenjem ljudi koji se bave arhitekturom i stručnjaci. Ova džamija se izučava na europskim univerzitetima kao remek djelo, a 2007. godine je proglašena od Društva mađarskih arhitekata kao jedan od tri najljepša sakralna objekta u Europi.

Arhitektonska ljepota

Šerefuddin Bijelu džamiju projektovao je Zlatko Ugljen iz Sarajeva, a glavni majstor gradnje Ismet Imamović iz Visokog. Džamiju je izgradila građevinska firma Zvijezda iz Visokog, a naručilac radova bila je Islamska zajednica Visoko. Džamija je završena 1980. godina. Njeno otvorenje bilo je historijski događaj za visočku čaršiju. Svjedoci tog događaja kažu da je čitava čaršija oko Bijele džamije bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a na otvorenje su pristigli gosti iz svih krajeva bivše Jugoslavije. U obrazloženju Aga Khan nagrade stoje mnoge interesantne informacije iz vremena gradnje džamije. “Potreba za većim prostorom džemata u staroj visočkoj čaršiji korespondirala je i sa tendencijom u tadašnjem jugoslovneskom društveno-političkom momentu kada se počela nazirati veća prisutnost religije, a posebno u muslimanskim zajednicama Bosne i Makedonije,” piše u obrazloženju Nagrade.
Dizajn džamije i njena tadašnja arhitektonska “neobičnost” izazivala je i oduševljenje, ali i negodovanja, jer džamija nije bila slična standardnim bosanskim džamijama. Bijela džamija i danas oduševljava ljubitelje umjetnosti i arhitekture, stručnjak iz ove oblasti Kenan Šurković kaže “da ne postoji dovoljna svijest da posjedujemo objekat koji je dobio jednu od najvećih nagrada za arhitekturu u svijetu, što svakako može biti i turistički brend.”
U nedjelju, 7. januara, ove godine, na poziv imama hafiza Edina ef. Bukve posjetio sam Šerefuddin Bijelu džamiju i već na podne namazu zatekao vjernike koji klanjaju u jednom dijelu džamije. Naime, radovi na rekonstrukciji krova džamije i prozora su već počeli. Nakon 38 godina od njenog otvorenja, ovom izvanredno lijepom vjerskom objektu nasušno je potrebna obnova. Dugo godina džematlije Bijele džamije su kuburili sa problemima oko prokišnjavanja, vlage i istrošenosti materijala. Sve to je već vidno narušilo njenu arhitektonsku ljepotu i funkcionalnost. Stoga je džematski odbor ove džamije odlučio da se, nakon dugog perioda odlaganja, konačno mora krenuti u akciju rekonstrukcij. U tome im je prvu konkrentu pomoć pružila Općina Visoko na čelu sa načelnicom gđom. Amrom Babić.

Akcija rekonstrukcije

“U saradnji sa profesorom Ugljenom i preko arhitekstonske kuće Sinteza, mi ćemo Bijeloj džamiji ovom rekonstrukcijom vratiti prvotni izgled. Kada je sagrađena džamija nije imala bakarnog lima na krovu. Svi zidovi i krov su bili bijeli i po tome je nazvana Bijela džamija. Bakarni krov je postavljen naknadno. Džemat je od novčanog dijela dobivenog od Aga Khan nagrade pokrio džamiju. Potom, u toku agresije džamija je pretrpila oštećenja, a i vrijeme je učinilo svoje. Ona prokišnjava i došlo je vrijeme da je moramo potpuno sanirati. Konsultirali smo se sa strukom, profesor Ugljen je nakon niza godina pristao i vraćamo joj izgled koji je pokrivanjem bakrom narušen zbog nepostojanja građevinskih materijala. Sada su dostupni i predviđeno je da se krov pokrije specijalnim plastičnim masama pjene debljine 7-8 cm u kojima je termo i hidro izolacija. Bakarni lim će se u potpunosti ukloniti,” kaže nam naš domaćin imam hafiz Edin ef. Bukva.
Specifičnost ove akcije jeste što je pokrenuta bez nekih većih donatora i kako smo saznali oslanjat će se uglavnom na priloge onih koji žele uvakufiti određena sredstva u rekonstrukciju ove džamije. Zasigurno je da Bijeloj džamiji u Visokom svi trebamo pomoći, te se i Preporod ovim tekstom uključuje u ovu akciju. Prema riječima naših sagovornika ukupna sredstva koja će biti potrebna za rekonstrukciju kreću se, po procjenama, oko 200 hiljada KM. Inicijalna sredstva od oko 20 hiljada KM donirala je Općina Visoko iz budžeta 2017. godine. “Mi nismo ništa sakupili. Krenuli smo u prikupljanje. Prvo smo uradili projekat koji je koštao oko 4.5 hiljade KM, a potom smo krenuli da uradimo ove prve interventne radove da se zaštiti džamija od prokišnjavanja. Na javnom tenderu je izabran izvođač Termo Beton iz Breze i oni sada već radove izvode.
“Ako Bog da idemo zajedno u ovu priču oko osiguranja sredstava. Radovi će se izvoditi ovisno o uspjehu akcije. Dakle, tu imamo krov, pa onda krečenje unutrašnje, pa mokri čvor i abdesthanu itd. Sam krov će koštati oko 100.000 KM, pa uređenje unutrašnjosti, mokri čvor i abdesthanu, zatim popravku akšam munare. Ogradu također treba obnoviti. Nama je bitno da ovaj projekat ponudimo građanima kao zajednički projekat, dakle svih građana, i Visokog i šire,” kaže nam Haris Gorak, član džematskog odbora Bijele džamije. On nam je kazao da su pokušali naći sponzore za obnovu. Obraćali su se i turskim i arapskim organizacijama, ali im se niko nije odazvao. Vjerovatno je sudbina ove džamije da bude rekonstruirana novcem naših domaćih vakifa. I tako, kao što je vlastitim sredstvima ova lijepa džamija građena prije više od četiri decenije, sudbina joj je da bude i obnovljena dobrovoljnim prilozima. Stoga, dragi čitaoci, ovo neka bude i naš poziv vama da se uključite u ovo hairli djelo.