digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Safer Muminovic

Safer Muminovic

U cilju što masovnije i što brže edukacije stanovništva o zaštiti okoliša indonezijska vlada je najavila realizaciju projekta „1000 eko-džamija do 2020. godine“. Prema ovom planu ovih 1000 džamija treba da pređu na korištenje obnovljivih izvora energije, uspostavu održivog korištenje vode, kao i mjere za reduciranje otpada i njegovo recikliranje, te pružanje edukacije iz oblasti zaštite okoliša. „Projekat predviđa zajedničko djelovanje islamske zajednice, privatnog sektora, univerziteta, vladinih institucija i drugih religijskih grupa na dizanju ekološke svijesti u zajednicama širom zemlje“, kazao je zamjenik premijera u Indoneziji Jusuf Kalla.

“Većina muslimana u Indoneziji više sluša šta kažu religijski lideri, nego vlada” izjavio je Hayu Prabowo, rukovodilac religijskog vijeća. Hening Parlan, koordinatorica za okoliš u Aisyiyah ističe da ideja o eko-džamijama polazi od premise da džamije moraju postati i centri za edukaciju o okolišu stanovništva u lokalnim zajednicama, te da vjernici moraju biti primjeri takvog ponašanja.

Sličica Želim Print

„Preko 33.000 izbjeglica poginulo je na moru pokušavajući se domoći evropskih obala u ovom stoljeću, čineći Sredozemno more daleko najpogibeljnijom granicom“, saopćila je agencija UN za migracije. Profesor Philippe Fargues sa Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci, autor izvještaja, izjavio je da brojke objavljene u tom izvještaju najvjerovatnije potcjenjuju stvarni obim ljudske tragedije. „U izvještaju se navodi da je javljeno o pogibiji ili nestanku 33.761 migranta u Sredozemnom moru između 2000. i 2017. godine. Ta brojka je zaključna sa 30. junom“, izjavio je zvaničnik IOM-a Jorge Galindo dodajući da „izvještaj zaključuje da je mediteranska granica Evrope daleko najpogibeljnija u svijetu.“ Skoro 3.000 je poginulo ove godine ili nestalo, navodi se u izvještaju koji prenosi agencija Reuters.

U velikoj sali JU „Centar za kulturu, sport i informisanje Bužim“ 28. oktobra održan je naučni simpozij na temu: Odgovornost za kulturu bošnjačkog naroda. Organizatori skupa bili su Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Bužim i Patriotska liga Bužim. Događaju je prisustvovalo preko dvjesto osoba uz brojne novinare i zvanice. Ova ideja, čiji je inicijator bio prof. dr. Husein Muratović, realizirana je uz finansijsku podršku Općine Bužim ali i nekolicine privrednih subjekata.

Uvodni referat o naučnom skupu, ideji za održavanje, te ciljevima koji se njime žele postići govorio je prof. dr. Husein Muratović, a u svome izlaganje akademik Muhamed Filipović, posebno je naglasio da su Bošnjaci u svojoj dugoj historiji stvorili velika kulturna blaga. Jedan od problema je kako kaže što ih još uvijek nisu do kraja otkopali, nisu sa njih sklonili patinu vremena i različite pokrove koje su njihovi neprijatelji stavili na njih. “Naša historija i kultura je falsificirana, o nama su drugi govorili, ko smo i šta smo. Definirali su nas i za nas govorili da smo nepismen narod. Imate čitav niz izjava katoličkih monaha koji kažu da je u Bosni vladao mrak nepismenosti, osim što je u nekim samostanima gorila svijeća prosvjete. To je laž. Mi smo imali masovne mektebe, medrese, dershane, različita učilišta i pismenost i kultura je vladala baš u vrijeme dominacije Bošnjaka. Katoličke književnosti nije bilo dok ovdje nisu došle Osmanlije i islam. Tada je i nastala katolička književnost. Da ne kažem da jedan Ivo Andrić u uvodu svoje doktorske disertacije kaže da se za vrijeme osmanske vladavine ništa značajno, u duhovnom smislu, u Bosni nije dogodilo. To je tipična i originalna laž”, rekao je Filipović. Dalje je kazao da je „Evropa znala da smo mi stvorili kulturna blaga i dali naučne doprinose, ali naši susjedi nisu. A zašto nisu? Zato što nisu htjeli da znaju. Oni su htjeli da o nama stvore krivu sliku, odnosno da smo mi svijet koji se sastoji od grupe ljudi, koji je ostatak tuđe vladavine. Tako smo definirani. Da nismo ni narod, nacija, ni skupina, da nemamo svoje kulture, da smo nepismeni, nemamo jezika. Jednostavno, da smo ostatak osmanlijske vladavine koji treba da nestane. To je bila zvanična politika hrvatskog i srpskog nacionalizma”. Ali unatoč svemu, ne može se uništiti jedan narod, pogotovo narod koji ima kulturu, a Bošnjaci je, prema njegovim riječima, imaju.

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod Općinsko društvo Bužim u velikoj sali bužimskog Centra za kulturu 18. novembra 2017. godine, pred brojnim auditorijem, uglavnom Bužimljana i Bužimljanki, promovisana je knjiga „Krajiške izreke i poslovice“ autora Amira Sijamhodžića. Ovo važno ostvarenje potvrda je pregalaštva jednog mladog i već intelektualno zrelog Krajišnika, željnog da osebujnošću ideja pretočenih u pisanu riječ doprinese afirmaciji naučne misli, tradicije i kulturnog stvaralaštva rađanog u prvom redu na području Bosanske krajine, pa i šire.

Promotorice knjige bile su doc. dr. Šeherzada Džafić i doc. dr. Almira Džanić, nastavnice bosanskog jezika na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Prije stručnog osvrta na knjigu, moderator u toku programa Sead Emrić je izrazio dobrodošlicu prisutnim i zadovoljstvo što će objavljenom knjigom autora Sijamhodžića ostati zapisane krajiške izreke i poslovice i na taj način sačuvane od zaborava.

Dr. Džafić i dr. Džanić su, pored ostalog, kazale da knjiga osim općeg i kulturološkog ima naučnu, stručnu i književno-teorijsku vrijednost, s obzirom da sadrži na stotine izreka, poslovica, fraza, izreka, aforizama, mudrih misli, tvrdnji, uzrečica, doskočica, rugalica, pitalica, kletvi, šala i pošalica, žalopojki, narodnih popijevki..., koje se u najširem smislu mogu razvrstati u fraze, izreke i poslovice.

Nakon nadahnutog predstavljanja knjige auditoriju se obratio i autor Sijamhodžić.

Inače, izreke i poslovice su sakupljene na prostoru Cazinske krajine, na području općina Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i Bihaća, a u rjeđim slučajevima i nekih drugih općina sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine.

Ova vrijedna zbirka Amira Sijamhodžića, sa preko 1000 izreka, je visoke estetske, ali i književne razine i predstavlja svojevrsni pisani spomenik o bezimenim Krajišnicima koji su generacijama i stoljećima unazad kreirali veliki broj narodnih mudrosti sačuvanih u originalnom obliku, tj. prožetim tipičnim krajiškim govorom uveliko zastupljenim ikavicom.

Vrhunski dizajn knjige uradio je Nermin Nino Kasupović, likovni umjetnik iz Bihaća. Stranice knjige su ukrašene ilustracijama akademskog slikara Ismeta Erdića iz Bosanske Krupe, dok je naslovnica autorsko djelo Seada Emrića s motivom Muje Hrnjice i Kladuške kule.

Pričanje pjesama

Decembar 07, 2017

U Jablanici je u kino sali Omladinskog kluba “Pod istim Suncem”, u organizaciji BZK “Proporod” Jablanica, 15.11.2017.g. promovirana knjiga “Kad vrijeme zamiriše” autora Nusreta Omerike. O samoj knjizi njen autor je kazao da se ona sastoji od tri ciklusa i četrdeset i pet pjesama. „Prvi ciklus su zapisi o određenim ličnostima, o ljudima koje sam poznavao ili koje sam pronašao u historijskim knjigama. Drugi ciklus je ciklus u kojem su pomiješane pjesme o zavičaju, djetinjstvu, domovini i patriotizmu, a treći ciklus su ljubavne pjesme“. Istaknuto je da je ovo deseta knjiga autora, a da su pjesme koje su nastale u posljednjih trideset godina, nagrađivane na važnim konkursima, te da su prevedene na turski i engleski jezik. „Spomenuta tri ciklusa korespondiraju jednu nit koja ih povezuje. Mislim da će se svi oni koji budu čitali knjigu uvjeriti da je to jedan novi način pisanja, jer se u stvari radi o pričanju pjesama“, istakao je autor.

U Fojnici je, 25. 11.2017.g. dodjelom nagrada za najbolju kratku priču završena 33. po redu književno–kulturna manifestacija Susreti „Zija Dizdarević“. Prva nagrada za najbolju kratku priču pripala je Ervinu Mujabašiću iz Živinica, za priču Ljudi posljednji. Drugo mjesto za kratku priču napisanu u prvom licu u muškom rodu, pripala je autorici Sanji Radulović iz Doboja za priču Oblačić, dok je treća nagrada pripala priči Ipak se kreće Mirnesa Modrića iz Banovića. Na ovogodišnji Natječaj za kratku priču/pripovijetku prispjelo je 110 radova iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore, Slovenije, Norveške, Holandije, Srbije i Hrvatske. Tokom trajanja Susreta upriličena je izložba slika “Bosna i Hercegovina, moja ljubav, impresija, inspiracija…” autorice Suvade Borić-Šaćiragić, te čitanje klasika bh. književnosti, posvećeno Skenderu Kulenoviću. Gost Susreta bio je crnogorski književnik, pjesnik, i esejista Milorad Popović.

Senaid-ef. Gačić je rođen u Kaknju 1991.godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a trenutno je student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Od 2014. godine je imam, hatib i muallim u džematu Kramer-Selo i sekretar Medžlisa Rogatica.

Kakvo je stanje nataliteta u džematu?

Džemat Kramer Selo je u periodu prije agresije na BiH bio jedan od aktivnijih džemata u Medžlisu Rogatica, a i danas je. Brojao je preko 150 domaćinstava, uključujući naravno i okolna sela koja pripadaju ovom džematu. Danas, nažalost, nemamo mektebsku pouku u džematu, ali nastojimo da trenutne aktivnosti, kao što su beš-vakat, džume i ramazanske aktivnosti, kada imamo najveći broj džematlija prisutnih u džematu, održimo u postojećem kvantitetu i da ih povećamo i poboljšamo. Kao u svim džematima na našem medžlisu, tako i u džematu Kramer-Selo, tokom agresije porušena je sva infrastruktura uključujući džamiju, imamsku kuću i ostale prateće objekte. Prvenstveno uz Allahovu pomoć i pomoć dobrih ljudi džamija je obnovljena i svečano otvorena 2008. godine, a odmah naredne godine iznova je napravljena imamska kuća i svi ostali prateći objekti. Naravno, na nama je sada da održavamo svu tu infrastrukturu i brinemo o njoj, te da je po potrebi nadograđujemo, kao što nam je u prvom planu da, ako Bog da, realizujemo projekte grijanja i izgradnje šehidskog spomen-obilježja. Opća slika medžlisa, kada je u pitanju povratak, ne odskače mnogo od generalnog stanja u svim ostalim medžlisima. Nažalost, statistika pokazuje da je slika nataliteta jako loša, s obzirom da je ove godine, po prvi put nakon agresije, počela mektebska nastava u gradskom džematu. U skoro četiri godine moga boravka ovdje na nivou medžlisa se rodilo svega troje djece, dok je tendencija mortaliteta jako visoka, s obzirom na to da većinu povratnika čine stariji ljudi. Ništa bolje stanje nije ni u našem džematu, a dovoljan je podatak da su jedina djeca u našem džematu moje dvije djevojčice. Protekla agresija je na ovim prostorima, pored primarnih posljedica, donijela i nesagledive ekonomske, duhovne, kulturne i svake druge posljedice koje narušavaju egzistenciju Bošnjaka.

Kakva je sigurnosna situacija u Rogatici?

Otkad sam ja ovdje pa sve do ovih nedavnih nemilih događaja uništavanja imovine povratnika, sigurnosna situacija je bila na zadovoljavajućem nivou. Nažalost, takvo stanje je narušeno. Ipak, iskreno se nadamo da će nadležne službe i institucije odraditi svoj dio posla i rasvijetliti ove događaje za koje, osim u slučaju trovanja krava gdje su počinioci pronađeni, ne znamo ni počinioce niti razloge koji su doveli do toga.

Je li teško danas biti imam?

Svako vrijeme sa sobom donosi nove izazove i probleme, ali i olakšice naravno. Kako se danas islam veže za stvari koje su u suštoj suprotnosti islama, posao imama iziskuje nove vrijednosti i kvalitete. Globalni mediji, internet i mnoge druge stvari, koje su nam dostupne na svakom mjestu i koje kao takve formiraju stav i ponašanje naših džematlija a posebno omladine, nažalost, i ruše naše porodice kao osnovne i najbitnije jedinke društva, te traže od imama da bude ukorak s vremenom i novim mjerilima i dostignućima. Danas možemo nabrojati desetine i stotine stvari koje nisu dobre u društvu, a koje se ne mogu promijeniti u jednom momentu, ali najbolje promjene možemo napraviti mijenjajući sebe i svoje porodice. Mijenjajući njih i sebe, mi ćemo mijenjati i društvo oko sebe.

U naselju Skela, džemat Kuprešani, Medžlis Islamske zajednice Jajce, 26. novembra svečano je otvorena džamija u kojoj su većina džematlija pripadnici najveće nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini

S večanost otvorenja džamije počela je klanjanjem podne-namaza u džamiji, a zatim učenjem Kur’ana, ilahija i obraćanja gostiju.

 

Peta otvorena džamija u 2017. godini

Fikret-ef. Meštrovac, imam džemata Kuprešani, kojem pripada i punkt Skela, prisutnima se obratio u svojstvu domaćina, a zatim glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Jajce, profesor Zehrudin-ef. Hadžić koji je istakao da je ovo peta džamija na području Medžlisa Jajce koja je otvorena u 2017. godini. Posebni gosti na otvorenju džamije bili su još i direktor Progress Centra iz Travnika Abdul-Kadir Indžić, direktor organizacije Al-Ihsan Ali al-Džunejbi i predsjednik upravnog odbora Organizacije Bejtu-š-Šarike, koja je donirala sredstva za izgradnju džamije, te Muhammed Al-Abduli, koji je obećao nastavak saradnje i sljedeći objekat koji će se graditi uz džamiju u ovom naselju. U svojstvu izaslanika muftije travničkog prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Bugojno Vehid-ef. Arnaut koji je pohvalio prepoznatljivost i rad Medžlisa Jajce, te ovaj jedinstveni projekat u Bosni i Hercegovini, odnosnu džamiju u kojoj će vjerski život organizirati Romi svakako je još jedan dokaz tome.

Zahvalnice najzaslužnijima

Na kraju glavni imam Zehrudin-ef. Hadžić zahvalio se džematlija iz drugih džemata koji su došli da podijele radost otvorenja džamije. Najzaslužnijima za izgradnju ove džamije Hadžić je uručio prigodne hedije, a zatim je šejh Ramiz-ef. Bećirović proučio dovu. “Zahvala Allahu dž.š. koji je omogućio da se realizuje ovaj projekat, međutim, posebno ističemo Mehmeda Mašića, zvani Home, koji je inicirao izgradnju i bio podrška u toku izgradnje“, kazali su iz Medžlisa Jajce.

Mještani Skele dokazali su se kao odlični domaćini, pripremili su ručak za sve prisutne, ugostili su zvanice i džematlije iz drugih džemata. Željeli su na taj način pokazati svoju radost i oduševljenje zbog otvorenja džamije ali i da su ravnopravni članovi naše Zajednice, da se o njima vodi briga i da se na njih može i treba računati.

TUZLA, 28. oktobra- U džamiji u Milešićima, džemat Dobrnja, upriličena je svečanost povodom okončanja kursa arapskog pisma koji su pohađale hadži Mejra Ajanović i Ferida Mešić. Hadži Mejra, koja je rođena 1951. godine, i Ferida, rođena 1948. godine, za relativno kratak vremenski period uspješno su savladale osnove kur’anskog pisma uz podršku imama Muhamed-ef. Mehanovića i muallime Mevle Mehanović. Ovom prilikom je uručeno i uvjerenje o položenoj hatmi polazniku mekteba Emelu Hamziću. Svečanosti u Milešićima prisustvovao je i imam džemata Dobrnja Ibrahim-ef. Softić koji se prisutnima obratio prigodnim riječima.

Profesori islamske vjeronauke u Kantonu Sarajevo zajedno sa svojim učenicima su na poseban način obilježili Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Jedan od ciljeva ove koordinirane akcije profesora islamske vjeronauke jeste pokazivanje patriotizma i na malim običnim stvarima. Tako su učenici sarajevskih srednjih škola zajedno sa svojim profesorima islamske vjeronauke kroz različite ekološke, kulturne, humanitarne, općenito društvene aktivnosti vlastitim primjerom pokazali šta je zapravo patriotizam. Između ostalih aktivnosti, mladi su na svoje škole postavili državnu zastavu, posjetili kulturne institucije, skupljali novac za socijalno ugrožene kolege u školi, čistili školska dvorišta i organizirali radio-emisije i izložbe. Nastavnik vjeronauke u Gimnaziji Dobrinja Semir Salihović organizirao je omladinu iz različitih srednjih škola Kantona Sarajevo da posjete svoju školu u trenutku dok drugi odmaraju kod svojih kuća, te da postave državnu zastavu, a zatim i da se počaste u holu škole ukrašenom plakatima o Danu državnosti. Također, neki od učenika su čas vjeronauke realizovali u Institutu za razvoj mladih Kult na Ilidži uzevši učešće u radionici “Ovisnosti među mladima”. Cilj radinice je bio da se omladini ukaže na važnost zdravog pojedinca kao gradivnog elementa društva. Cilj učenicima ove škole je bio da Dan državnosti dočekaju u krugu zdrave i moralne omladine, koja će moći preuzeti emanet da izgrađuju našu domovinu. U projektima su učestvovali učenici Gimnazije Dobrinja, Prve bošnjačke gimnazije, Druge gimnazije, Srednje mašinske tehničke škole, Srednje škole za saobraćaj i komunikacije, Srednje medicinske škole Jezero, Treće gimnazije, Željezničkog školskog centra, Četvrte gimnazije, Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti i SŠC “Nedžad Ibrišimović“. Profesori vjeronauke koji su koordinirali projekte bili su: Remzija Hurić-Bećirović, Aida Imamović-Terzić, Šida Youssef Grbo, Muhamed Lepir, Mukerema Hadžić, Emin Dacić, Esad Grabus, Amela Sidran, Lejla Begović i nastavnik historije Samin Omanović. “Jaku i naprednu državu grade vrijedni, obrazovani i savjesni građani, kao što su to svojim radom pokazali ovi mladi ljudi. Budimo patriote i volimo (zalaganjem) svoju domovinu BiH“, poručili su mladi iz ovih škola.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine