50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg
Redakcija

Redakcija

Džidda-„Terminal Međunarodnog aerodroma Abdu-l-Aziz u Džiddi može primiti 175.000 hadžija dnevno“, izjavio je princ Abdullah bin Bander bin Abdulaziz“, opunomoćenik gradonačelnika Mekke prilokom posjete ovog aerodroma.
Za sat vremena se mogu pregledati 3.800 hadžije i u isto vrijeme prihvatati drugih 3.500. Prostor rezerviran za avione koji dovoze hadžije i prihvatna vozila iznosi 510. 000 km2.
Generalna direkcija za pasoše je ponovo upozorila prijevoznike hadžija da će svi neprijavljeni prijevoznici biti kažnjeni kaznom u iznosi od 50.000 rijala i šestomjesečnom kaznom zatvora, a prijevozno sredstvo će mu biti konfoskovano.
Protekle godine je za ovo kazneno djelo naplaćeno 5,8 miliona rijala, izrečeno 1.425 dana kazne zatvora i oduzeto 18 prijevoznih sredstava. Kako bi olakšali što lakši prolaz hadžijama 15.000 muškaraca i žena će im biti na usluzi tokom njihovog dolaska kako bi im pomogli da što prije nađu svoje vodiče i prijevoz do hotela, izvještava Al-Watan.

Sličica Želim Print

Saudijska Arabija pokrenula je veliki turistički projekt koji će 50 ostrva i drugih lokacija na obali Crvenog mora pretvoriti u luksuzne resorte, izvještava BBC navodeći da se vlasti nadaju da će tako privući strane i domaće goste u sklopu diverzifikacije privrede dok pada cijena nafte. Strancima koji bi stizali u resort olakšalo bi se izdavanje viza.
Izgradnja resorta počinje 2019. U prvoj fazi, koja bi trebala trajati do 2022., će se izgradit novi aerodromi, te luksuzni hoteli i ostale vrste smještaja.U Saudijsku Arabiju već stižu milioni stranih gostiju zbog posla, ali i umre i hadža. Turistički projekt dio je plana Vizija 2030. saudijskog prijestolonasljednika Muhammeda bin Salmana. Prema tom planu, resorti će se graditi na 125 kilometara zapadne obale Crvenog mora. Među atrakcijama će biti zaštićeni koraljni grebeni i parkovi prirode s rijetkim divljim životinjama poput arapskog leoparda i sokola. Posjetitelji će, također, moći obići ostatke drevnog grada Madain Salih koji je uvršten na UNESCO-ovu listu svjetske baštine i učestvovati u aktivnostima kao što su skokovi padobranom, planinarenje i penjanje po stijenama.

Mekka - Donji dio kisve na Ka’bi podignut je u utorak za oko tri metra. Podignuti dio pokriven je bijelom pamučnom tkaninom od oko dva metra na četiri strane. Generalno predsjedništvo za poslove Dva časna harema donijelo je ovu mjeru kako bi osigurali da kisva bude zaštićena od bilo kakve štete od strane hodočasnika tokom sezone hadža. Muhammed Bajuda, generalni direktor Kompleksa kralja Abdu-l-Aziza za kisvu Ka’be, rekao je da ova mjera predstavlja dio mjera određenih za sigurnost ovogodišnjeg hadža. “Ova mjera je stvar predostrožnosti. Njom se želi spriječiti bilo kakve zloupotreba kisve. Postoji veliki broj hodočasnika koji žele da dodirnu kisvu Ka’be, čime se ona izlaže oštećenju”, rekao je Al-Ubejd dodajući da su neki hodočasnici kidali ili rezali neke dijelove kisve uglavnom iz razloga koji predstavljaju, kako je rekao, čisto sujeverje. Kisva će se ponovo moći vidjeti u cjelosti nakon završetka sezone hadža.

Medina - Kako prenosi Saudi Gazette od ove godine posjetiocima Poslanikove džamije će biti na raspolaganju 100 pristupa za ulazak u kompleks Poslanikove džamije. Kako je objavljeno iz Odjela za poslove Dva sveta harema svi ulazi će tokom hadža biti otvoreni 24 sata dnevno.
„Postoji 12 pokretnih stepenica i 24 običnih koje posjetioci džamije mogu koristiti“, navedeno je u ovom saopćenju.
Zamjenik sekretara Odjela za poslove Dva časna harema Ali al-Ubejd je napomenuo da je džamija pokrivena sa 16.000 tepiha i 250 suncobrana sa vodenim osvježivačima zraka, kao i da je oko 300 tona zemzem vode dopremljeno iz Mekke i napunjeno 15.000 kontejnera za vodu za buduće hadžije.
“Postoji 385 slavina sa dovoljnim brojem čaša za jednokratnu upotrebu, 2.000 stolica za bolesne i starije hodočasnike i ljude sa posebnim potrebama i 11.000 slavina za uzimanje abdesta”, kazao je Al-Ubejd.
Saudi Gazette izvještava, također, da će zamjenik emira Mekke princ Abdullah bin Bandar ove sedmice otvoriti simpozijum o kvalitetu i sigurnosti hrane za hadžije u sklopu mjera za osiguranje njihove zdravstvene sigurnosti.

Esma Ćehajić (65) je svog muža iznenadila kad mu je saopćila da se prije odlaska na hadž trebaju vjenčati onako kako to rade pravi vjernici

Meho (72) i Esma Ćehajić (65) bračni par iz Bihaća, svoj radni vijek su proveli u inostranstvu. Naporno su radili i često nisu imali vremena za sebe.. Kako je kod žena sentiment uvijek bio jača strana nego kod muškaraca, tako je i Esma još tad počela osjećati neku privlačnost vjeri, a posebno svetim mjestim, te je odlučila da polako štedi kako bi jednog dana sa svojim suprugom otišla na putovanje života.
„Počela sam štedjeti i odvajati novac od plate još prije petnaest godina. Imala sam želju da odem na hadždž i počela skupljati potrebna sredstva. Onda sam jednog dana iznenadila supruga kazavši mu da idemo na hadždž“, priča Esma.

Cijeli tekst

Fond „Bošnjaci“ je, u saradnji sa Rijasetom IZ u BiH, Muftijstvom mostarskim i Medžlisom IZ Mostar od 04. do 06. augusta ove godine u Studentskom hotelu u Mostaru organizovao druženje njegovih stipendista i stipendista Rijaseta IZ u BiH kroz projekat pod nazivom „Edukacija i druženje stipendista Fonda ‘’Bošnjaci’’ i stipendista Rijaseta IZ u BiH (EDS 2017 - MOSTAR)“, kojem je prisustvovalo više od osamdeset stipendista sa različitih fakuletata i škola iz cijele Bosne i Hercegovine.
Kroz edukativna predavanja, stipendisti su imali priliku upoznati se sa problemima savremenog svijeta s posebnim osvrtom na Bliski istok, s aktuelnom društveno-političkom situacijom u BiH sa posebnim osvrtom na grad Mostar, s odnosom prema kulturnoj baštini, ulogom i značajem nevladinog sektora u BiH, s kulturno historijskim naslijeđem Hercegovine, kao i učešćem građana u odbrani Hercegovine tokom oružane agresije na RBiH.
Na otvaranju druženja stipendistima su se obratili: Šahin Kerla, direktor Fonda ‘’Bošnjaci’’, Seid ef. Eminović, u ime Uprave za obrazovanje Rijaseta, i Salem ef. Dedović, mostarski muftija u svojstvu domaćina i izaslanika reisu-l-uleme.
Salem ef. Dedović, mostarski muftija, prenoseći selame reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića, posebno je istakao važnost pomoći u obrazovanju i to što Fond ‘’Bošnjaci’’ razvija snažnu ideju bošnjačkog i državotvornog duha što je u Hercegovini posebno važno.
Uvodničari po temama bili su: Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za medije, Damir Sadović, advokat i pravni ekspert, književnik dr. Ibrahim Kajan, Ramiz Jelovac i Selim Isić, ratni komandanti brigada ARBiH i hafiz Nedim Botić.
Pored predavanja, stipendisti su obišli neke o najznačajnijih kulturno-historijskih znamenitosti u Počitelju, Stocu i Blagaju.

Ulazi u gradove jasno odražavaju povijest tog grada - ono što on ima sa akcentom na njegove znamenitosti. Obalni gradovi su uvijek ponosni na svoje plaže i morske plodove, a to isto vrijedi i za gradove bogate povijesti koji nastoje istaći svoju baštinu i vrijednosti.

Kao i prethodnih godina, manifestacija „Odbrana BiH – Igman 2017.“, trajala je dva dana i ovo je 17. put kako se održava. Ovogodišnja manifestacija „Odbrana BiH – Igman 2017.“, obilježena pod motom „Dođi i posvjedoči“, otpočela je 3. augusta, kada je na šehidskom mezarju na Kovačima kod spomen obilježja i na mezaru prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića položeno cvijeće i proučena Fatiha, a završena je 4. augusta na Igmanu, klanjanjem džume kod Ratne džamije i kulturno-umjetničkim programom na Velikom polju na Igmanu.
Dr. Salko Bukvarević, predsjednik Organizacionog odbora ovogodišnje manifestacije, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata, koji je otvorio manifestaciju, naglasio je važnost njegovanja kulture sjećanja na sve ljude koji su dali živote za odbranu BiH. „Ponosni smo što smo pripadnici snaga koje su branile svakog stanovnika i hiljadugodišnji ponos i vrijednosti“, rekao je Bukvarević, te istakao da su veterani i dalje u stroju da brane cjelovitu BiH i demokratiju u njoj.
Tokom posjete Kovačima, Mostu Suade i Olge i drugim mjestima u gradu odana je počast i položeno cvijeće na mezare šehida i palih boraca za odbranu domovine, a navečer je kod Ratne džamije na Igmanu upriličen vjerski program, na kome je za duše šehida proučena hatma, koju su učili vojni imami, te proučeni su mevlud i tevhid i upriličen zikr.
Na čistom zraku i po ugodnom vremenu, pod krošnjama omorika, mevlud, zikr, ezani, tekbiri i salavati posebno su doživljeni. Na platou Ratne džamije na Igmanu prigodan mevludski program izveli su vojni imami i imami Medžlisa IZ Sarajevo. Prigodno predavanje je održao mr. Vehid ef. Arnaut, glavni imam Medžlisa IZ Bugojno, koji je posebno naglasio važnost ovakvih mjesta i toponima u skorijoj historiji naše zemlje, koji treba da nam pomognu da odredimo smjer za našu budućnost. On je također istakao da je dova itekako važan ibadet za vjernike u postizanju zadatih ciljeva. Naravno, mr. Arnaut je potcrtao da se ciljevi sami od sebe neće postići, već da na njihovom putu valja uložiti mnogo truda, bez čega se ništa vrijedno na Ovome svijetu ne može ostvariti.
Akšam namaz je imamio Hadis ef. Pašalić, vojni muftija, a jaciju dr. Ferid ef. Dautović, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo, uslijedio je zikr koji je u prisustvu velikog broja derviša vodio šejh Nakšibendijske tekije Halil Brzina.

Cijeli tekst

Perzijski naziv ab anbar (u doslovnom prijevodu „spremnik za vodu“), označava sistem podzemnih cisterni koje su u prošlosti služile za snabdijevanje iranskih gradova vodom. Svaka cisterna sastoji se od podzemnog dijela dubine do 20 metara u kome se nalazi voda. Iznad površine zemlje nalazi se kupola koja štiti vodu od zagrijavanja, isparavanja i kontaminacije. Otvori smješteni na kupoli imaju funkciju rashladnog sistema koji održava temperaturu vode na prikladnom nivou. Ovakve građevine su u pustinjskim predjelima imale izuzetnu važnost. Uvođenjem cjevovoda ab anbari gube na značaju te danas predstavljaju isključivo turističku atrakciju.  

Prije pet godina Razan Alsous je iz ratom razorenog Damaska doselila u Veliku Britaniju sa svojom porodicom. Nakon kratkog boravka u azil centru Razan je odlučila da sa svojom diplomom iz područja farmacije potraži posao. Ubrzo je naišla na brojne prepreke jer je eventualno zaposlenje iziskivalo dodatno školovanje i priznavanje diplome. Iz tih razloga Razan pokreće malu privatnu proizvodnju halloumi sira u Yorkshiru. Halloumi sir popularan je u Grčkoj i Turskoj, odakle se najveća količina izvozi upravo u Veliku Britaniju i skandinavske zemlje. Za svega nekoliko godina Razan svojim proizvodima osvaja britansko tržište te svojoj porodici osigurava egzistenciju. Kvalitet njenog rada ubrzo je prepoznat čemu svjedoči i nekoliko prestižnih nagrada koje je osvojila. Najznačajnija je prošlogodišnja zlatna nagrada koju je Razan osvojila na svjetskom takmičenju u proizvodnji sira.  

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija