Imamet: bolni emanet i iskušenje
Imam nije melek. On je insan – insan koji svakog dana pokušava spojiti nebesko sa zemaljskim, ideal s realnošću, ono što jeste s onim što bi trebalo biti. A možda je vrijeme da, umjesto što samo gledamo šta nije uradio, počnemo gledati šta sve nosi – a ipak ne puca.
Angažman penzionisanih imama: mogućnosti, modeli i ciljevi
Možda možemo dati i poneki savjet onima koji to žele. Ali, poštovanje mlađih generacija se mora zaslužiti. Ono se ne podrazumijeva. Nije naše da mladim ljudima držimo slovo o imamskom poslu. Nerijetko to oni znaju bolje od nas/ Mladi ljudi trebaju u nama prepoznati dobru namjeru, prije svega, i vidjeti da im naše iskustvo može biti od koristi
Imamski poziv u vremenu digitalizacije: prilike i mogućnosti, ali i izazovi društvenih mreža i digitalnih medija
Digitalni mediji su moćan alat za širenje znanja i opće djelovanje, ali istovremeno, digitalni mediji drastično utječu na percepciju i dinamiku religijskog autoriteta/ Imamski poziv traži stratešku adaptaciju. Hoćemo li digitalni prostor prepustiti drugima? – pitanje je koje traži odgovor
Koncept rada imama s ciljnim grupama: Mreža mladih, Odjel za brak i porodicu, savjetovališta, škole Kur’ana i sekcije hifza
U svakodnevnom radu s djecom, mladima, pojedincima i porodicama, imam oblikuje duhovni pejzaž džemata i zajednice. Imamski poziv danas možda je važniji nego ikada ranije. Naš narod ima povjerenja u našu Islamsku zajednicu, smatra da imam poziva vjeri i vrijednostima koje traju
Imamski poziv u javnom/medijskom diskursu
Snaga javnog mnijenja ne smije se potcjenjivati i treba da nam bude putokaz kako razumjeti javnost, prilagoditi joj se, informirati je ili zadobiti njenu naklonost. Sposobnost da se to i ostvari predstavlja ozbiljni test našeg liderstva
Imamski poziv i razumijevanje islamske tradicije i bosanskohercegovačkog konteksta
Kriza imamskog poziva postoji. Ali, sada, prvi puta u našoj povijesti i našom zaslugom. U najmanjoj mjeri ta naša zasluga je sadržana u činjenici da mi samiodlučujemo o koracima koje poduzimamo
Imamski poziv u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini
Nema dvojbe u to da postoje ozbiljni razlozi koji zahtijevaju širu analizu i adekvatno djelovanje, ponajprije zbog tendencije slabljenja interesa za prihvatanje imamskog poziva. Ipak, prema našem mišljenju, nije osnovano govoriti o krizi imamskog poziva, kako se trenutno stanje ponekad kvalificira
Kvalitet imamskog poziva kao temelj naše budućnosti
U Sarajevu je 8. i 9. oktobra, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, održan simpozij “Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi”, u organizaciji Muftijstva sarajevskog, Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH
UVODNIK| Ima l' svjetla za naša "tamna polja"
Možemo li zaustaviti našu šutnju pred infrastrukturom straha u zemlji u kojoj korumpirani službenici fotografišu povjerljive akte, u kojoj kamenolomi rade dvadeset godina iznad sela, a vlasti to ignorišu, u kojoj domovi za starije gore jer institucije nisu radile svoj posao — šutnja postaje najopasniji oblik nasilja(...) U takvom ambijentu nije nimalo jednostavno ohrabriti ljude da prijave nasilje, korupciju, sumnju.
Više...
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 22/1296 od 15. Novmbra 2025. čitajte:
Kuda idu naši džemati u dijaspori
Džemati u dijaspori nalaze se na prekretnici. Model koji je funkcionisao za prvu generaciju naših sunarodnjaka neće nužno funkcionisati za treću i četvrtu generaciju. Koliko istražujemo izazove naših imama, džemata i džematlija i da li unaprijed paternalistički zauzimamo poziciju kako znamo šta džematima treba i kako trebaju djelovati?
Izrael želi preoblikovati regiju
U Sarajevu je 28. septembra završena Sarajevska sigurnosna konferencija, koja je u tri dana okupila više od 200 učesnika iz 20 različitih zemalja. Između sesija ove konferencije razgovarali smo odvojeno, ali o istim temama, s istaknutim članovima Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja Abdelom Gafarom (Adel Abdel Ghafar) i Tarikom Jusufom (Tareq Yousef) koji su učestvovali u Sigurnosnoj konferenciji. Adel Abdel Ghafar je direktor programa za vanjsku politiku i sigurnost u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja (Middle East Council on Global Affairs). Vanredni je profesor na Školi za vanjsku službu Univerziteta Georgetown u Kataru. Specijalizirao se za vanjsku politiku i političku ekonomiju regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Tarik Jusuf je viši saradnik u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja. Prije toga, bio je direktor ovog vijeća i Centra Brookings Doha te nerezidentni viši saradnik u programu vanjske politike na Institutu Brookings u Washingtonu, DC. Trenutno je istraživački saradnik Foruma za ekonomska istraživanja u Kairu.
Dvadeset i pet godina Nahle| Ostati dosljedan misiji: Prostor kojem žene vjeruju, vraćaju mu se i u njemu rastu koliko same žele
- dio je poruke naše sagovornice Sehije Dedović, predsjednice Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla“, koji je ovih dana obilježio dvadeset i pet godina djelovanja, što je i povod našeg razgovora o samoj suštini njihovog rada i misije, motivirajućim faktorima u radu sa ženama, pozicioniranju u okviru neformalnog obrazovanja, usmjeravajućim okolnostima te suočavanju s različitim izazovima