Reisu-l-ulema na kongresu u Kuvajtu

Autor: Januar 17, 2017 0

Pod pokroviteljstvom Njegovog visočanstva emira države Kuvajt, Ministarstvo vakufa Kuwaita od 15. do 17. januara 2017. godine organiziralo je u Kuwaitu kongres na temu „Borba protiv ideološkog ekstremizma – između realnosti i očekivanja“.

Na kongresu učestvuje veliki broj predstavnika ministarstava vakufa i unutrašnjih poslova iz zemalja regiona, kao i predstavnika islamskih zajednica, te humanitarnih organizacija, islamskih mislilaca i intelektualaca. Učesnici u radu kongresa dolaze iz brojnih zemalja; iz Egipta, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahrejna, Tunisa, Turske, Bosne i Hercegovine, Gambije, Senegala, Jordana, Libana, Švedske, Sudana, Maroka, Austrije idr.

Kongres između ostalog tretira i sljedeće teme i podteme: upoznavanje sa iskustvima i aktivnostima koje poduzimaju institucije u borbi protiv ekstremizma, područje djelovanja i upoznavanje sa inicijativama na putu djelovanja u borbi protiv ekstremizma, borba protiv ekstremizma i radikalizma putem medija, borba protiv Internet mobilizacije i širenja ideje o ekstremizmu i terorizmu, problemi u uspostavljanju komunikacije sa nosiocima ideje ekstremizma, izazovi nadležnosti i kadrovske osposobljenosti, uspostavljanje globalne strategije u sprečavanju širenja ekstremnih ideja, prevencije i liječenje ideje ekstremizma i druge slične teme koje će u naredna dva dana biti prezentirane na ovom skupu.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u BiH Husein ef. Kavazović je u svom referatu govorio na temu „Iskustvo Islamske zajednice u BiH u prevenciji nasilnog ekstremizma i radikalizma“. Između ostalog Reisu-l-ulema je kazao:

„Bosanskim muslimanima - Bošnjacima i njihovoj Zajednici oduvijek su bili strani radikalizam i svaki oblik ekstremizma. To je zato što je njihova tradicija od vremena kada je njihove domove, sela i gradove na brdovitom Balkanu osvijetlio nur islama bila prožeta plemenitim učenjem Posljednjeg Božijeg poslanika kojeg je Uzvišeni poslao kao milost svjetovima. Baš zato što su se Bošnjaci držali učenja islama u njihovoj zemlji je oduvijek bilo mjesta za pripadnike svih vjera i nacija.

Kada su, u šesnaestom stoljeću po Miladu, Jevreji Andalusa protjerani zajedno sa muslimanima, Osmanski sultani su im dali utočište u svojim provincijama, a velik broj njih je našao novi dom upravo u Bosni, donoseći sa sobom tekovine andaluske kulture i civilizacije. Andaluske civilizacije koju su u duhu kosmopolitizma, vjerske i naučne slobode na tlu Evrope izgradili muslimani i čije ideje tolerancije i suživota su nakon Francuske revolucije i Renesanse prešle u evropske tokove misli.  To je samo jedan mali dio muslimanskog doprinosa onome što danas nazivaju evropskim vrijednostima. Ali preko Jevreja Sefarda koji su sa sobom donijeli običaje, znanja i kulturu Andalusa, dio ovog jedinstvenog historijskog iskustva i danas živi u Bosni. Bosna je drugi evropski Andalus. Njen glavni grad Sarajevo i danas nazivaju evropskim Jerusalemom.

To je islam kakvog mi poznajemo i na koji smo ponosni. To je naša historija kojom smo se pred drugima ponosili. Takvo tradicionalno razumijevanje islama se pokazalo  kao najbolja prepreka pojavi nasilnog ekstremizma kada su se među muslimanima iz dugog zaborava vjere i kao rezultat različitih društvenih procesa počele pojavljivati male skupine onih koji bi da oskrnave tu islamsku tradiciju i takvu sliku islama. Oni kao da žele da ponište četrnaest stoljeća Poslanikove upute i da bace mrlju na časnu islamsku vjeru, čineći i govoreći u ime islama ono za što su islam njegovi neprijatelji bez osnove optuživali.

Zato svi oni koji pokušavaju da islam i muslimane, zbog onoga što čini mala skupina sufehaa među nama, optuži za radikalizam i terorizam trebaju da pogledaju u bosanske muslimane i njihovo iskustvo.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, bosanska vojska u kojoj su većina bili muslimani nije srušila nijednu crkvu. U godinama kada su muslimanima srušene sve džamije na okupiranim teritorijama i kada su im granatama i avijacijom rušili džamije do kojih neprijatelji nisu mogli doći, muslimani u Sarajevu niti u jednom drugom gradu nisu rušili crkve.

Bogomolje svih vjera su ostale neporušene samo tamo gdje je tokom bosanskog rata bila vojska koja je u srcima nosila uputu islama. Bošnjaci su se devedesetih suočili sa jednim od najgorih ekstremizama i radikalizama koji je počivao na temeljima velikosrpske nacionalističke ideologije i na njega nisu odgovorili tako što su postali kao njihovi neprijatelji. Oni su znali kako braniti vjeru, život, čast, imetak i domovinu a ostati dosljedni učenja islama.

Mi u Bosni najbolje znamo šta je rat i najbolje možemo razumjeti našu braću koja širom muslimanskog svijeta ovih dana prolaze kroz slično iskustvo. Svjesni smo mi i svih globalnih nepravdi koje se čine prema muslimanima, ali te poteškoće na koju nailazimo kao Ummet ne smiju rezultirati time da odustanemo od svoje humanosti i visokih standarda islamskog morala. Kao Ummet ne smijemo skliznuti u radikalizam i bratoubilačke ratove jer će nas to vratiti u džahilijjet iz kojeg nas je Uzvišeni Allah svojom milošću izveo.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sa višestoljetnom tradicijom misijskog rada zadužena je za vjerski život svojih pripadnika i članova. U tom smislu  pokrenute su  aktivnosti i projekti u cilju sprečavanja širenja raznih vrsta vjerskih radikalizama i ekstremizama kojima je naša zajednica ali i društvo u cjelini jako izloženo.

Izrađena je strategija rada sa mladima i realizirano je nekoliko projekata pod nazivom „Rad sa mladima na njihovom pravilnom usmjeravanju i prevenciji bolesti ovisnosti, nasilja i ekstremizma“  koje je finansijski podržala Norveška vlada preko svoje ambasade u BiH koja je i pratila implementaciju projekta i bila zadovoljna rezultatima urađenog. Projekat je realiziran u našim džematima kroz educiju imama i omladine o raznim vrstama ovisnosti,  vjerskih ekstremizama i ideologija. Jedna od aktivnosti projekta je bila i izdavanje publikacije o zloupotrebi djece i omladine na internetu i „Kamp za mlade lidere“ kroz koji je prošlo 50 omladinaca iz cijele zemlje. Projekti ove vrste se nastavljaju i u ovoj godini.

Islamska zajednica je kroz Vijeće muftija oformila komisiju koja ima zadatak da istraži  ideologiju tekfira i nasilnog ekstremizma i da sa pozicija izvornog islamskog učenja i tradicije ponudi odgovor na ovaj izazov. Sigurni smo da će to biti značajan doprinos ukupnom naporu ummeta da odgovori na izazov nasilnog ekstremizma i prilog bosanske uleme ukupnom intelektualnom naporu uleme muslimanskog svijeta.

Osim toga Islamska zajednica je inicirala izdavanje zajedničke izjave najodgovornijih predstavnika bošnjačkog naroda u državnim, političkim, vjerskim, akademskim, kulturnim i drugim institucijama Bosne i Hercegovine u kojoj je izražen zajednički stav prema pojavama radikalizma, ekstremizma i terorizma u Bosni i Hercegovini, Evropi i svijetu. Ta izjava, koju je potpisao i bošnjački član predsjedništva BiH i brojni drugi uglednici i zvaničnici,  izraz je odlučnosti našeg naroda da i u godinama koje su pred nama ostane dosljedan izvornih islamskih vrijednosti i da odlučno insistira na institucionalnom, intelektualnom, moralnom i političkom suprotstavljanju svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma, bez obzira od koga i s koje strane dolazili.

U izjavi se između ostalog navodi kako smo mi Bošnjaci ponosni na svoju višestoljetnu vjersku tradiciju i opredijeljenost za suživot, poštujući Ustav Bosne i Hercegovine i Ustav Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zahtijevamo od svih nadležnih u bosanskohercegovačkom društvu i u bošnjačkom narodu, kao i od svih nosilaca vjerskog autoriteta u Islamskoj zajednici i Bosni i Hercegovini, da se beskompromisno suprotstave svakoj isključivosti, radikalizmu, nasilnom ekstremizmu i terorizmu, jer su, sa stanovišta islama, u kojem je strogo zabranjena prisila u stvarima vjere, neprihvatljivi i suprotni univerzalnim civilizacijskim vrijednostima.

Istovremeno smo izrazili očekivanje od vlasti muslimanskih zemalja da poštuju našu vjersko-obrazovnu tradiciju, institucije i autonomiju i da sarađuju s državnim institucijama Bosne i Hercegovine i sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini u pogledu naučne, vjersko-obrazovne i studentske razmjene.

Od vjerskih, teoloških i obrazovnih krugova i institucija muslimanskih zemalja, također, očekujemo da cijene naše autentično povijesno iskustvo i naš identitet za čije smo očuvanje platili visoku cijenu i položili mnogo života, da cijene našu vjersku/islamsku i evropsku samosvijest, koju baštinimo i dalje razvijamo u našem specifičnom kulturnom, društvenom i političkom kontekstu, da nastave poštovati ove principe kako se ne bi među muslimanima Bošnjacima razvijalo sektaštvo i vjerski razdor. Od lidera evropskih zemalja, posebno članica Evropske Unije, u kojima su muslimani manjina, očekujemo da se suprotstave islamofobiji, diskriminaciji muslimana i njihovom poistovjećivanju s teroristima i neprijateljima civilizacije. Od međunarodne zajednice očekujemo da se, uporedo s legitimnom borbom protiv terorizma, angažira i na uklanjanju političkih, ekonomskih i socijalnih nepravdi prema muslimanskim narodima i zemljama, budući da takve nepravde doprinose porastu siromaštva, očaja i beznađa, kao pogodnog tla za pojavu ektremizma“, riječi su kojima je reisu-l-ulema Kavazović zaključio svoje obraćanje.

U pratnji Reisu-l-uleme na kongresu učestvuju i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu i dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.

S.Z.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro