Ovdje ćemo nakratko zastati pored nekoliko ajeta sure El-Enʼam, tačnije od 151. do 153. ajeta. Riječ je o deset oporuka, naredbi ili zabrana koje Kurʼan taksativno iznosi: I) Zabrana mnogoboštva - naredba da se vjeruje u Jednoga Boga. II) Činiti dobro roditeljima. III) Zabrana ubijanja vlastite djece). IV) Zabrana bluda. V) Nepovredivost života. VI) Voditi brigu o imetku siročadi. VII) Pravedno mjeriti i ne zakidati na vagi. VIII) Pravedno svjedočiti, pa makar to bilo i protiv rodbine. IX) Ispuniti zavjet prema Bogu. X) Slijediti Pravi put. Prenosi se da je Ibn Mesud rekao: ˮKo želi pogledati u oporuku (vasijjet) Allahovog Poslanika, a. s., na kojoj je njegov pečat, neka prouči ove ajete.ˮ Riječ je o postulatima oko kojih se slažu sve nebeske religije. Ovo su osnove naše vjere, života, tevhida, porodice, društvenog života, prava i obaveza. Neki autori ova tri ajeta nazivaju Deset kurʼanskih zapovijedi, kao što postoji i deset zapovijedi u Bibliji (Dekalog). Razlozi takvog imenovanja počivaju, sasvim sigurno, u činjenici da se ovdje u tri navrata spominju riječi Eto, to vam Allah u dužnost stavlja…, to vam Allah poručuje! Koliko je važna ova sura i ovih deset zapovijedi u njoj, govori i podatak da je prilikom njenog spuštanja na zemlju s njom sišlo 70.000 meleka koji su naglas činili tesbih Allahu, dž. š., a prema drugoj predaji s njom je sišlo toliko meleka da su zatvorili horizont. Zanimljivo je naglasiti da se nakon pete, devete i desete zapovijedi kaže: Ovo vam Allah oporučuje, ali je rečeno u jednini, iako je ukupno deset zapovijedi. Zašto? Naime, sve ove zapovijedi su kao jedna, ne može jedna bez druge. Ako nema jedne, kao nema nijedne. Prenosi se da je Poslanik, a. s., rekao: Ko će mi od vas dati prisegu na ova tri ajeta? A zatim je proučio tri ajeta i deset zapovijedi o kojima je ovdje riječ i rekao: Ko postupi po njima, Allah će ga nagraditi, a ko nešto od njih uskrati i Allah ga stigne na ovom svijetu, to će mu biti kazna. A koga ostavi za onaj svijet, on će biti prepušten Allahu: ukoliko bude htio - kaznit će ga, a ukoliko bude htio - oprostit će mu.

Za jedno dobro djelo slijedi najmanje deseterostruka nagrada. To je velika Allahova, dž. š., milost prema čovjeku – uvijek mu daje više nego što zaslužuje i traži. Rekao je Poslanik, a. s,: Allah je odredio i dobra i loša djela, zatim to objasnio. Ko odluči da učini dobro djelo, pa ga ne učini (bude u tome spriječen), Allah će mu pisati dobro djelo, kao da ga je i učinio. A ako ga odluči učiniti i učini ga, Allah mu upisuje deset do sedam stotina puta više. Ko odluči učiniti loše djelo, pa ga ne učini, Allah će mu pisati jedno dobro djelo, a ko odluči učiniti loše djelo pa ga naposljetku i učini, Allah će mu pisati samo jedno loše djelo, ili će ga Allah, dž. š., izbrisati. Kod Allaha će propasti samo stvarni propalica. Ovo je pokazatelj da Allah, dž. š., uvijek ide nama u korist, da više voli na nagrađuje i obasipa milošću, a manje voli da kažnjava. Njegova milost nadvladava Njegovu ljutnju. Zato se kaže da onaj ko isposti mjesec ramazan i posti još šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu. Također, jedan dan posta čisti naš organizam od otrovnih supstanci koje se nakupe za deset dana.

Sura E'raf, od 10. do 25. ajeta, govori o početku ljudskog roda. Prije samog kazivanja o početku ljudskog roda, u ovoj suri se nalazi svojevrsni uvod kojim se podsjeća da je Allah, dž. š., nastanio čovjeka na Zemlji i dao mu sve što je potrebno za život, ali čovjek malo zahvaljuje. Čovjek je, prema Kurʼanu, najvažnije Božije stvorenje na Zemlji, najčasnije, najprivilegovanije. U nastavku kazivanja, prilikom dijaloga Allaha, dž. š., i Iblisa, Iblis zaključuje da će mali broj ljudi biti zahvalan. Nakon što je potvrđeno da čovjek ima ruh (dušu, duh) i da je podučen znanju, tada se naređuje melekima da se poklone čovjeku. Svi se meleki, kao veličanstvena i bezgrešna bića, pokloniše. Tu je bio prisutan i Iblis, džin, stvorenje od vatre. On je odbio, uzoholio se i nije htio da se pokori čovjeku, jer mu je zavidio. Dakle, ovo je uopće prvi neposluh Bogu i prvi grijeh u povijesti i metapovijesti. Koji grijeh je prvi počinjen? Nije širk, nije blud, nije alkohol, nije ostavljanje namaza, zekata, posta ni hadža. Već dva grijeha koja idu zajedno: oholost i zavidnost. Kad Gospodar pita Iblisa, zašto se nije poklonio Ademu, Iblis odgovara da je on bolji od Adema. Njegova je logika da je zemlja bolja od vatre. To je logika da je neko bolji ko je rođen u ovoj ili onoj zemlji, u ovom ili onom gradu, u ovom ili onom selu, da je neko bolji od drugog što se preziva ovako ili onako, što ima ovu ili onu boju kože. Kod Allaha ništa od toga nije važno. On ne gleda u naše likove i tijela, već u naša srca, kaže Muhammed, a. s., a Svevišnji Allah kaže: Kod Allaha je najbolji onaj koji Ga je najviše svjestan, koji Ga se najviše boji.

Cijeli komentar 8. džuza dostupan je u posljednjem broju Preporoda