digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Muftijstvo sarajevsko zajedno s medžlisima Islamske zajednice Vareš, Olovo, Breza i Kakanj, a u saradnji s Institutom za Islamsku tradiciju Bošnjaka i Medresom Osman ef. Redžović, organizira manifestaciju Dani bosanske duhovnosti – Karići 2018.

Sarajevo, 25. juli 2018. (MINA) -  Na poziv državnog sekretara (ministra vanjskih poslova) Sjedinjenih Američkih Država gospodina Mikea Pompea reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović učestvuje u radu Konferencije (ministriala) o unapređenju vjerskih sloboda u svijetu.

Domaćin trodnevnog skupa u Washingtonu koji je prvi ove vrste u historiji američkih administracija je sekretar Pompeo.

Konferencija u kojoj učestvuju brojni svjetski zvaničnici među kojima su najistaknutiji svjetski vjerski lideri, ministri vanjskih poslova brojnih država i predstavnici nevladinih organizacija traga za konkretnim mjerama koje će pomoći promociji vjerskih sloboda širom svijeta. Cilj skupa je trasirati politike koje će doprinijeti promociji vjerskih sloboda i zaštiti prava na vjeru i uvjerenje, posebno manjinskih zajednica.

U svojim izlaganjima i susretima reisu-l-ulema Kavazović je govorio o izazovima s kojima se Islamska zajednica u BiH suočava u svome radu koji obuhvata ne samo domovinu Bosnu i Hercegovinu nego i domovinske zemlje: Srbiju (Sandžak), Hrvatsku, Sloveniju i bošnjačku dijasporu. Posebno je naglasio sve češći govor mržnje koji se čuje od dijela bh. zvaničnika i njihovih istomišljenika u regionu te otvorenu i nesankcioniranu islamofobiju koja se sistematski hrani u javnom prostoru. Reisu-l-ulema je istakao i problem nepotpisivanja ugovora IZ u BiH sa državom iako druge tradicionalne vjerske zajednice takav ugovor već imaju potpisan kao očit primjer diskriminatorne prakse. Reisu-l-ulema je u više navrata istakao kako su vjerske slobode indikator općih sloboda jednog društva i nivoa njegove demokratičnosti te da vjerskoj diskriminaciji ne bi trebalo biti mjesta u modernim društvima, a posebno u Bosni i Hercegovini koja se još uvijek nosi sa posljedicama etničkog čišćenja i zločina genocida.

U pratnji reisu-l-uleme na konferenciji su bili i Sabahudin ef. Ćeman, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Danas je ispred Čaršijske džamije u Srebrenici klanjana dženaza Hatidži Mehmedović, koja je preselila na Ahiret u nedjelju, 22. jula ove godine

Nihad Nino Ćatić je rođen 29.08.1969. godine u Srebrenici. Osnovno i srednje obrazovanje stiče u rodnom gradu. Pjesničku bol nesavršenstvo svijeta, mladalačku ispraznost promašenih želja i trepet nedozvane ljubavi, mladi će poeta istrajno nadgradivati opojnim stihom bohemstva, uvijek stotinu koraka ispred generacije kojoj je pripadao.

Iz redovne rubrike: O tome se govori

Obnovljena Bajramovića džamija u Orahovici kod Bileće svečano je otvorena u nedjelju 22. jula 2018.god. Njenom, trećem po redu, svečanom otvorenju prisustvovalo je oko sedam stotina vjernika iz Bileće, Stoca, Gacka, Mostara, Trebinja i njihovih prijatelja, što se u ovo vrijeme i za ovaj kraj smatra prvorazrednim događajem

Snimak iz 1995. godine. 11. juli. Srebrenica. Potočari.
Krajevi šamije prebačeni jedan preko drugog onako kako to muslimanke u Bosni i Hercegovini čine kad su u kući ili u nekome poslu.
Dimije čiji su skuti zavrnuti. Žena. Žena sa drvetom u ruci. Miče bodljikavu žicu koju je holandski vojnici postavili u bazu UN-a u Potočarima.
Ta žena bila je Hatidža Mehmedović.
Osmnaest godina poslije.
Hatidža Mehmedović sa ostalim udovicama i majkama ubijenih u genocidu sklanja ogradu koju čuva policija bh entiteta RS da bi položila cvijeće na mjestu gdje je strijeljano preko hiljadu dječaka i muškaraca.
Bio je to moj prvi susret s njom.
Hrabra, neustrašiva, glasna izdvaja se od ostalih žena.
Azmir i Almir. Njeni dječaci. Njeni sinovi. Doživjeli sudbinu kao i hiljade drugih sugrađana.
Ubijeni!
Majka Điđa koristi svaku priliku da govori o njima.
„Imam njihove klikere, imam njihove školske sveske, jedan od dječaka je u vrtu ispred kuće posadio tri bora. Imala sam i njih.“
Suze guše jačinu glasa.
Nakon petnaest godina traganja našla je dio njihovih kostiju.
Bez lobanje, bez ruku, nogu.
Ne govori o mržnji ne pominje osvetu, traži samo djelić pravde. Kvragu samo djelić.
Pored svega što ju je snašlo ne zaboravlja pomenuti ni mladića, srpskog vojnika koji je kao tada mladu ženu spasio mogućeg silovanja i ubistva tako što joj je pomogao da uđe u jedan od autobusa koji su vozili na slobodnu teritoriju.

Od jedanaestog do jedanaestog, od svjedočenja do svjedočenja, od presude do presude, od grobnice do grobnice, od koščice do koščice, od dženaze do dženaze. Od Vidikovca do Potočara tekao je život. Život kojeg su živog činile jedino krhke niti uspomena, dva klikera, tri bora i nekoliko dječijih igračaka.
Posljednja nit otkinula se pred akšam ponovo jedne julske noći.
U jednoj sobi sarajevske bolnice prestalo je kucati srce žene sa prebačenim krajevima šamije.
U srebreničkom naselju Vidikovac posljednji puta borovi dječaka su zaliveni suzama!

Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji je upriličen 22. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze

Proučena ikrar dova za tuzlanske hadžije
Zajednička ikrar dova za vjernike i vjernice iz Tuzle koji će ove godine obaviti petu islamsku dužnost (hadž) upriličena je u nedjelju 22. jula 2018. godine u Hadžijskoj džamiji u Novom naselju u Solini.

U nedjelju navečer u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu preminula je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine