digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Pet naučnih razloga zbog kojih biste trebali čitati više

Autor: Kemal Obad Januar 05, 2023 0
Pet naučnih razloga zbog kojih biste trebali čitati više Ilustracija: Pixabay

Čitanje smanjuje stres

Naučnici s Univerziteta u Sussex-u u Velikoj Britaniji procijenili su 2009. godine kako različite aktivnosti smanjuju stres mjerenjem otkucaja srca i napetosti mišića. Čitanje knjige ili novina samo šest minuta snizilo je nivo stresa kod ljudi za 68 posto – što je jači efekat od šetnje (42 posto), ispijanja šoljice čaja ili kahve (54 posto) ili slušanja muzike (61 posto).

Čitanje poboljšava kvalitet život

Dnevna doza čitanja može produžiti životni vijek u smislu poboljšanja kvalitete života. Tim sa Univerziteta Yale pratio je više od 3600 odraslih starijih od 50 godina tokom 12 godina. Otkrili su da ljudi koji čitaju knjige 30 minuta dnevno žive skoro dvije godine duže od onih koji čitaju časopise ili novine.

Poboljšavanje jezičkih vještina

Tokom 1990-ih godina, pionir čitanja Keith Stanovich i njegove kolege sproveli su desetine studija čitanja kako bi procijenili odnos između kognitivnih vještina, vokabulara, činjeničnog znanja i izloženosti određenim autorima beletristike i publicistike. Stanovich kaže za Mental Floss da je prosječan rezultat ovih studija bio da su strastveni čitaoci, prema mjerenju ART-a, imali oko 50 posto veći vokabular i 50 posto više znanja zasnovanog na činjenicama.

Pojačavanje empatije

Za studiju na Harvardu iz 2013. godine grupa volontera je čitala književnu fikciju. U pet eksperimenata, oni koji su čitali književnu prozu imali su bolji učinak u zadacima poput predviđanja kako će se likovi ponašati i identificiranja emocija kodiranih u izrazima lica. Oni govore o sposobnosti razumijevanja mentalnih stanja drugih, što naučnici nazivaju Teorijom uma.

Poboljšavanje kreativnosti i fleksibilnosti

“U našim stvarnim životima često se osjećamo kao da moramo donijeti odluku i zato zatvaramo um za informacije koje bi nam eventualno mogle pomoći”, kaže Maja Đikić, psiholog sa Univerziteta u Torontu. “Kada čitamo beletristiku, praktikujemo da držimo um otvorenim jer si možemo priuštiti neizvjesnost.” Đikić je do tog zaključka došla nakon što je sprovela studiju u kojoj je 100 ljudi dobilo zadatak da pročitaju izmišljenu priču ili nefikcijski esej.

Izvor: MentalFloss

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine