Prve grupe hadžija, koje su došle u Saudijsku Arabiju 17. augusta, nakon što su jutros rano krenule iz Medine, stigle su u Mekku. Prije toga su se zaustavili na mikatu gdje su nanijetili da će ove godine obaviti umru i hadž odnosno temettu hadž. 

"Nije bilo vanrednih okolnosti. Hadžije su uglavnom dobro. Također, naša prethodnica koju sačinjava Karahmetović Safet, Ramić Sadžid, Čolo Bahrudin i Muhamed Halilović su odradili glavni dio posla, rasporedili sve hadžije po sobama, pripremili da bude na vrijeme večera te će se hadžije moći odmoriti i organizirano ići obaviti umru kako bi se mogli osloboditi ihrama“, kazao nam je Izet ef. Čamdžić koji je ispred Ureda za hadž i umru bio s hadžijama na putu iz Medine u Mekku.

Jučer ujutro iz Medine ka Mekki krenula je prva grupa hadžija iz BiH. Putovanje će trajati do devet sati s tim da će se hadžije zaustaviti na mikatu gdje će zanijetiti umru i hadž.

Nakon dolaska i kratkog odmora u hotelu zaputit će se prema Haremu kako bi upotpunili obred umre i oslobodili se ihramskih obaveza.
Kada je riječ o hadžijama koje ostaju u Medini oni će svoje vrijeme nastaviti provoditi u Poslanikovoj džamiji, te obaviti kupovinu s obzirom da je preporuka da se u Mekki hadžije posvete potpuno ibadetu i boravku u Haremu.
Reisu-l-hudžadž ove godine, zamjenik reisu-l-uleme, Husein-ef. Smajić je iskazao zadovoljstvo dosadašnjom organizacijom i boravkom u Medini koji je bio i jedna vrsta ugodnog odmora uz Poslanikovu džamiju, a šerijatska konsultantica za hadž i umru Mujesira Zimić-Gljiva je kazala da su skoro sve žene organizirano boravile u Revdi.
Utisci hadžija koji odlaze su pomiješaini. Žale zbog odlaska iz Medine i blizine Poslanikove džamije i mezara, ali i raduju se Mekki, jer će neki od njih po prvi put uživo vidjeti Kabu.

Sarajevo, 23. august 2017. (MINA) – Danas je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u posjetu primio komandanta EUFOR-a, general majora Antona Waldnera sa saradnicima: brigadirom Werner Reismannom, vojnim pomoćnikom komandanta EUFOR-a i  g. Dieter Bachmannom, političkim savjetnikom komandanta EUFOR-a.

Na sastanku se razgovaralo o euroatlantskim integracijama BiH i ulozi vjerskih zajednica u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u zemlji i regionu.

Mnogo je oduzetih, uzurpiranih i uništenih vakufa. I danas je u nekim općinama na sceni uzurpacija vakufa i vakufskih prostora. Ne primjećujemo veliku borbu i zalaganje istih tih ljudi za ostale vakufe.Mnogo je oduzetih, uzurpiranih i uništenih vakufa. I danas je u nekim općinama na sceni uzurpacija vakufa i vakufskih prostora. Ne primjećujemo veliku borbu i zalaganje istih tih ljudi za ostale vakufe.

Posljednjih sedmica pažnju javnosti zaokuplja najava izgradnje na konzerviranim ostacima Tašlihana. S obzirom da ovo pitanje sve više dobija i političke konotacije, a imajući na umu da je Tašlihan pripadao Gazi Husrev-begovom vakufu, pitali smo dr. Senaida Zajimovića, direktora Vakufske direkcije, da pojasni status prostora Tašlihana kao vakufa, te da li se izgradnjom ugrožava i privatizira vakufski prostor?

U odgovoru dr. Zajimović je kazao. „Raduje me činjenica da je javnost zainteresirana za sudbinu vakufskog objekta i nacionalnog spomenika Arheološko područje – ostaci Tašlihana. Tašlihan, a i zemlja ispod njega, su prije svega vakufski objekat i lokalitet, pa tek onda nacionalni spomenik. Zato, kada raspravljamo o ovom lokalitetu kako javnost, tako i struka trebaju imati na umu ovu činjenicu.

Historijat Tašlihana

Tašlihan je bivši karavan-saraj koji se nalazio na mjestu sadašnje bašte hotela „Evropa“ u Sarajevu. Sagrađen je u periodu od 1540-1543. godine. Bio je kvadratne osnove, a njegova dužina bila je 47 metara. U svome dvorištu imao je šadrvan, na čijim je stubovima bila mala džamija. Na spratu su bile sobe za putnike. Domaći i strani trgovci imali su svoje radnje u okviru Tašlihana. Smatra se da je ovaj karavan-saraj služio više trgovini, nego prometu putnika. Tašlihan je nekoliko puta gorio, posljednji put 1879. godine, kada je i potpuno uništen. Već 1882. godine pored njegovih ostataka svečano je otvoren hotel Evropa. Ostaci hana uklonjeni su 1912. godine, osim dijela zidova izgrađenih uz bezistan. U to vrijeme Vakuf nije bio dovoljno finansijski jak da obnovi porušeni i spaljeni han. Za vrijeme socijalističkog sistema lokalitet je nacionaliziran i od tada njime Gazi Husrev-begov vakuf ne raspolaže. U okviru projekta sanacije, rekonstrukcije i dogradnje hotela „Evropa“, od 5. juna do 13. jula 1998. godine, obavljena su arheološka istraživanja u dijelu ljetne bašte hotela, koja su rezultirala otkrivanjem dijela temelja, te masivnih zidova hana. Dakle, u pitanju je vakufski objekat koji je nemarom prošlog sistema doživio potpunu devastaciju. Od njega ni temelji nisu ostali, a mjesto gdje je bio objekat je bila obična ruševina u jezgru Baščaršije. U Brusa bezistanu nalazi se maketa stare Baščaršije koja predstavlja period iz 18. stoljeća. Mnogi objekti danas ne postoje, porušeni su poslije Drugog svjetskog rata, a mnogima je promijenjena i namjena. Maketa pokazuje da je stara jezgra čaršije bila zapravo biznis-centar u kojem se odvijao privredni i društveni život grada. Na osnovu makete može se vidjeti originalni izgled Tašlihana. Također, preporučujem da se pogleda virtualna prezentacija Tašlihana koju je kreirala prof. dr. Selma Rizvić s ciljem da se javnost upozna sa originalnim izgledom ovog vrijednog objekta kulturnog naslijeđa, njegovom historijom i namjenom. Dokumentarna priča je kombinacija starih fotografija, snimaka ostataka Tašlihana i ostalih objekata koje je izgradio Gazi Husrev-beg, crtanih ilustracija i kadrova kompjuterske animacije.
Kada se radi o vakufskim objektima koji imaju status nacionalnih spomenika Islamska zajednica nastoji da prilikom obnove takvih objekata sačuva njihovu originalnost i autentičnost koliko je to moguće. To smo dokazali kroz rekonstrukciju svih vakufskih i vjerskih objekata koji imaju status kulturno-historijskih spomenika u smislu zadržavanja njihove izvornosti. To smo pokazali na obnovi Ferhadije džamije, Aladža džamije, Careve džamije, Isa-begovog hamama, kao i na velikom broju drugih objekata. U realizaciji tih projekata imali smo usku saradnju sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te sa nadležnim ministarstvima.
Obaveza je Islamske zajednice, gdje god je to moguće, da porušeni vakufski objekat obnovi u izvornom obliku. Ondje, gdje nije moguće vratiti mu izvorni oblik, onda u skladu sa važećim zakonskim odredbama, izvršiti njegovu rekonstrukciju u obliku u kojem je to moguće. Na primjeru Bakr-babine džamije kao i Kalin hadži Alijine džamije u budućnosti može se shvatiti takva vrsta rekonstrukcije. Naime, u tim slučajevima nije moguće izvršiti izgradnju objekta u izvornom obliku zbog situacije na terenu, ali je moguće izgraditi repliku džamija. Dakle, ista, ili slična džamija u nešto manjim gabaritima.
Kada je u pitanju Tašlihan i sva problematika vezana za njega, trebamo uzeti u obzir da je taj objekat nekada bio velikih dimenzija i da je obuhvatao prostor sadašnje bašte hotela Europa pa sve do temelja samog hotela, oko 2200 kvadratnih metara. Ono što bi najprječe bilo uraditi jeste njegova temeljna rekonstrukcija ili ponovna izgradnja sa svim pratećim objektima koje je Tašlihan podrazumijevao, a precizno se zna šta je sadržavao. To bi onda bio najveći stepen zaštite ovog objekta. S obzirom da je zbog postojećih, u proteklim sistemima već izgrađenih objekata, na njegovoj lokaciji teško realizirati ovakav projekat onda se, u smislu zaštite kulturnog naslijeđa i moralne obaveze prema vakifu treba zaštititi i revitalizirati objekat na način kako je to moguće, a da se pri tome ne povrijede mjere zaštite i da se objekat ponovo učini atraktivnim i turistima privlačnim. Namjera Islamske zajednice od samog početka jeste bila eventualna mogućnost obnove u što izvornijem obliku. Odnosno, kako kaže uvaženi reisu-l-ulema, da se prostoru udahne život.

Pozicija vakufa

Vakuf je trajno dobro. On ima svoju funkciju, namjeru i svrhu zbog koje je konstituisan. Vakufima se treba vratiti njihova izvorna svrha ukoliko je to moguće. Ukoliko, nije moguće realizirati svrhu radi koje su uvakufljavani onda se u skladu sa vakufnamom određuje najsličnija moguća svrha i funkcija. Zasigurno je da Tašlihan u sadašnjem obliku ne ispunjava svoju svrhu. Također, ne bi je ispunio ni ukoliko bi se narušio njegov izvorni oblik i ukoliko bi došlo do gradnje objekta koji nema autentičnost Tašlihana. Tražeći adekvatno rješenje sve ove godine nastojali smo naći kvalitetno rješenje u smislu uvažavanja zakonskih propisa i procedura koje nalažu mjere zaštite kulturno-historijskih spomenika. Cijelo područje Baščaršije je nacionalni spomenik i sve što se radi unutar ove nulte zone radi se u skladu sa mjerama zaštite koje je propisala Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika. U slučaju da nadležno ministarstvo dozvoli bilo kakve aktivnosti na ovom lokalitetu, morat će se ispoštovati mjere zaštite kao i u slučaju drugih objekata. I ne bi se smjela narušiti njegova izvornost. Treba iskoristiti spremnost javnosti i struke da se zaštiti ovaj lokalitet, te da se zajedničkim snagama i pameću, a u saradnji sa Komisijom za zaštitu nacionalnih spomenika, federalnim Zavodom za zaštitu spomenika i nadležnim ministarstvom iznađe najbolji mogući način da se lokalitet bolje zaštiti i stavi u funkciju za dobrobit svih građana, baš onako kako je to dobri i veliki Gazi Husrev-beg namjeravao izgradnjom ovog objekta. Postojeće stanje nije dovoljno za zaštitu ovog objekta od propadanja. U odluci Komisije o proglašenju Arheološkog područja ostaci Tašlihana nacionalnim spomenikom, između ostalih, u obavezama Vlade Federacije BiH stoji da je ona dužna posebno da osigura: izradu projekta za zaštitu područja od daljnjeg propadanja. Definitivno, konzervacija sama po sebi nije dovoljna da bi se područje zaštitilo od daljnjeg propadanja.
Ukoliko nadležni organi i ustanove kažu da je moguća konzervacija i prezentacija arheološkog područja, uz revitalizaciju segmenta Tašlihana i odrede uvjete revitalizacije, mišljenja smo da treba pristupiti njoj. Ukoliko nadležni organi ne dopuste revitalizaciju onda je ne treba ni raditi. Također, želimo kazati da ostaci Tašlihana ne mogu biti javna površina kao što je to sada slučaj. Ovim lokalitetom treba upravljati u skladu sa normativnim aktima koja tretiraju pitanje upravljanja vakufskom imovinom. Islamskoj zajednici nije drago što se ovo pitanje nastoji politizirati i što ga mnogi nastoje iskoristiti u svoju svakodnevnu kampanju i propagandu. Mnogo je oduzetih, uzurpiranih i uništenih vakufa. I danas je u nekim općinama na sceni uzurpacija vakufa i vakufskih prostora. Ne primjećujemo veliku borbu i zalaganje istih tih ljudi za ostale vakufe. Šta je sa Zakonom o restituciji? Zašto se o njemu i povratu bespravno oduzete imovine ne vodi ovolika polemika?
Ovim putem želimo poslati svima jasnu poruku. Sve eventualne aktivnosti Islamske zajednice vezane za lokalitet Tašlihana će biti prije svega aktivnosti usmjerene na zaštitu i očuvanje vakufa kao trajnog dobra, kao i očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa, te će biti realizirane u skladu sa instrukcijama Komisije i nadležnog ministarstva. Ništa nećemo uraditi što može ugroziti i privatizirati ovaj vakuf, ali isto tako nećemo dopustiti aktivnosti drugih koje bi eventualno ugrozile ovaj vakuf.

Danas su posljednje grupe bosanskohercegovačkih hadžija obišle medinske znamenitosti. Prilikom današnje posjete Uhudu hadžijama se obratio i general Atif Dudaković.

http://hadziumra.ba/index.php/vijesti/vijesti-hadz-2017/284-zavrsna-posjeta-znamenitostima-medine

Sarajevo, 22. august 2017. (MINA) – „Islamska zajednica u BiH smatra neprimjerenom izjavu ministra vanjskih poslova Republike Austrije Sebastiana Kurza, koju su prenijeli mediji, a u kojoj se kaže da se"u Sarajevu i Prištini, ženama plaća da potpuno pokrivene izlaze na ulicu, kako bi promijenile sliku u gradu". Islamska zajednica u BiH nema saznanja da bilo ko plaća muslimanke u BiH da se oblače na određeni način i stoji na stanovištu da svako ima pravo, pa i muslimanke, da se oblači na način koji želi“, stoji u saopćenju Ureda za odnos s javnošću Rijaseta u koje se dalje navodi:

- Smatramo dobronamjernim zalaganje ministra Kurza na tome da institucije EU posvete više pažnje Zapadnom Balkanu i razumijemo njegovu zabrinutost trenutnim stanjem, ali mislimo da nije našao pravi primjer da to ilustrira.

Znamo da je u toku i predizborna kampanja u Austriji i da svi posežu za oštrom retorikom, ali kao što to savjetujemo političarima na Balkanu, tako mislimo da bi i u ostatku Evrope najbolje bilo da se vjera i vjerska osjećanja pojedinaca ne politiziraju i da se ne uvlače u političku arenu, kaže se na kraju današnjeg saopćenja.(kraj)

„Trebamo naći način, prostora i mjesta da uspostavimo džemat i u Neumu“, na svečanom otvorenju džamije u Dlancu kod Berkovića poručio je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Muftija je ovo kazao potaaknut pregalaštvom sarajevske porodice Sadžak koja je vlastitim sredstvima izgradila malu džamiju u selu svog porijekla.

„Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja. BiH ima pomorski grad Neum i 24 km morske obale. Bosni i Hercegovini ne mogu oduzeti pravo da imamo izlaz na međunarodne vode, da imamo  pristup otvorenom moru. Neum je dio BiH. Neum je dio Mostarskog muftijstva. Neum je jedan naš džemat. Tamo postoje Bošnjaci koji imaju svoja imanja, svoje kuće, u njeg ljudi dolaze odmarati i organizacija džemata i vjerskog života u Neumu je izraz prirodnih vjerskih potreba našega čovjeka. Nije to izraz nikakvog inata već velike, nepatvoren ljubavi u dragoga Boga“, kazao je muftija Dedović, dodavši kako je stalno suočen sa sličnim incijativama od strane  bošnjačkog stanovništva koje tamo obitava, posebno tokom ljetnih mjeseci. „ Uspostava džemata u Neumu je izraz potrebe našeg čovjeka, ne samo u sezoni, već tokom čitave godine“, dodao je muftija.

Izaslanik reisu-l-uleme IZ u BiH, bihaćki muftija Hasan ef. Makić u svom govoru snažno je podržao ideju muftije Dedovića o organizaciji vjerskog života u Neumu kazavši da tu ideju treba podržati cijela Bosna i Hercegovina. „To je od velikog značaja za Bošnjake muslimane i tu ne smije biti nikakve dileme“, poručio je muftija Makić.