digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

U novom printanom izdanju Preporoda 21/1295 od 1. novembra 2025. čitajte:

Dok nas gleda u retrovizoru, Dodiku i SNSD-u ništa ne znače kritike analitičara kako je izgubio od države BiH / Ako će se tenderpolitikama i „spengavanjem“ namjenska industrija održavati u zastarjelim industrijskim okvirima kako bi se kazalo da je u potpunosti domaća, onda je mnogo korisnije da bude mjesto najveće američke investicije na Balkanu od 1995. godine do danas

Suptilni biološki diskurs u Kur’anu prelijeva se kroz mnoštvo jezičkih finesa unutar govora o čovjeku i njegovoj putanji na ovom svijetu – njegovom stvaranju, dolasku na isti i odlasku s njega

Riječ je o autoru/hatibu/imamu koji se na minber uspinje kao kontinuirani čitalac, baš kao što na to ukazuje elokventnost data u mjeri i namjeri da se hutba kaže na svakodnevnom jeziku vlastitog naroda. No, ne i po cijeni maksimalno uproštenog i banaliziranog, a, nadalje, i potcjenjujućeg načina obraćanja javnosti./ Čamdžić se uspijeva baviti duboko, široko i analitički i najtežim temama, posebno onim koje i jesu u središtu njegove riječi: moralno, duhovno i intelektualno ozdravljenje i rast pojedinca i kolektiva, koji svjedoči jedinog Boga, drži do sebe i vodi računa o svome odnosu prema drugom ili javnom dobru – ti su odnosi za Čamdžića dio jedne neraskidive cjeline. 

Namjenska industrija nije i nikada ne smije biti shvaćena kao obična privredna grana. Ona je direktno vezana za sigurnost, suverenitet i međunarodni položaj države Bosne i Hercegovine. U vremenu kada se globalni sigurnosni poredak drastično mijenja, a ratovi na periferijama Evrope postaju realnost, Bosna i Hercegovina sebi ne smije dozvoliti luksuz daljeg zanemarivanja ovog sektora.

Gribaja je rječica koja se ulijeva u Spreču, a posta poznata po jednom neobičnom junaku, efendiji Begi Kovaču. To je efendija koji stoji uz svoju zajednicu, neustrašiv pred raznim nemanima i prikazama, svršenik tuzlanske medrese i učesnik narodno-oslobodilače borbe u Drugom svjetskom ratu. To je efendija koji ne zabija glavu samo u mihrab već viteški služi svom džematu.

Ako smo, kako je to rekao reisul-ulema, “na početku jedne nove epohe”, onda to nije epoha u kojoj se stvari jednostavno mijenjaju, već koja traži preispitivanje samih pretpostavki. Jer, imamski poziv se više ne može razumijevati kao statična funkcija u hijerarhiji, nego kao dinamičan odgovor na promjenjive društvene strukture, medijske logike, kulturne kodove i epistemološke pritiske. Imam nije proizvod strukture, već de facto njen test: pokazatelj koliko je jedna zajednica sposobna prenijeti značenje kroz vrijeme, bez gubitka njegovog uporišta, ali i bez fetišiziranja forme. Pri tome ne treba zaboraviti da izazovi s kojima se imami suočavaju nisu uvijek izazovi vremena, nego često imaju “potpis strukture”. Posebno oni koji im ne ostavljaju prostor da se ravnopravno nose s novim okolnostima. Jer, često se zaboravlja da imam nikada nije bio figura koja samo predvodi namaz.

U novom printanom izdanju Preporoda 20/1294 od 15. Oktobra 2025. čitajte:

Jučer, 14. oktobra 2025., u Sarajevu je, u 87. godini života, na ahiret preselio prof. dr. Jusuf Ramić, nekadašnji profesor i dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Uz dugogodišnji rad na Fakultetu, posebno je zapažen njegov naučni rad i doprinos iz oblasti tefsira te arapskog jezika i književnosti. Također, značajan dio njegove biografije je angažman i učešće u izdavačkim djelatnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i kao urednika i kao autora. Između ostalog, profesor Ramić je u periodu između 1975-1976. godine bio i glavni i odgovorni urednik Islamskih informativnih novina Preporod. Danas se prisjećamo i teksta objavljenog u Preporodu 2017. godine, čiji su autori Orhan Jašić i rahmetli profesor Samir Beglerović, obojica njegovi studenti, a kasnije i članovi nastavnog osoblja na Fakultetu. 

Kako je moguće transformirati, bez ikakvog otpora, velike sustave i milijune ljudi. Gdje nestaju stoljeća borbe i uspjeha u borbi za kritičko mišljenje, slobodu govora, štampe? Kako ćemo zvati ovu epohu koju obilježava posvemašnje urušavanje globalnih institucija, zanemarivanje multilateralnosti, zanemarivanje činjenice da samo zajedno možemo rješavati probleme čovječanstva. Kakva nas čeka Europska unija u budućnosti. O odnosima na Balkanu, o opasnim i pogubnim velikodržavnim ambicijama, o mjestu religije u društvima država nastalih iz bivših jugoslovenskih republika, razgovaramo sa profesorom dr. Tvrtkom Jakovinom, redovnim profesorom Svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i profesorom na postdiplomskom programu istočnoeuropskih i euroazijskih studija MIREES, Sveučilišta u Bolonji, najstarijem univerzitetu Zapadnog svijeta.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine