digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
  • dio je poruke naše sagovornice Sehije Dedović, predsjednice Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla“, koji je ovih dana obilježio dvadeset i pet godina djelovanja, što je i povod našeg razgovora o samoj suštini njihovog rada i misije, motivirajućim faktorima u radu sa ženama, pozicioniranju u okviru neformalnog obrazovanja, usmjeravajućim okolnostima te suočavanju s različitim izazovima

U novom printanom izdanju Preporoda 21/1295 od 1. novembra 2025. čitajte:

Dok nas gleda u retrovizoru, Dodiku i SNSD-u ništa ne znače kritike analitičara kako je izgubio od države BiH / Ako će se tenderpolitikama i „spengavanjem“ namjenska industrija održavati u zastarjelim industrijskim okvirima kako bi se kazalo da je u potpunosti domaća, onda je mnogo korisnije da bude mjesto najveće američke investicije na Balkanu od 1995. godine do danas

Suptilni biološki diskurs u Kur’anu prelijeva se kroz mnoštvo jezičkih finesa unutar govora o čovjeku i njegovoj putanji na ovom svijetu – njegovom stvaranju, dolasku na isti i odlasku s njega

Riječ je o autoru/hatibu/imamu koji se na minber uspinje kao kontinuirani čitalac, baš kao što na to ukazuje elokventnost data u mjeri i namjeri da se hutba kaže na svakodnevnom jeziku vlastitog naroda. No, ne i po cijeni maksimalno uproštenog i banaliziranog, a, nadalje, i potcjenjujućeg načina obraćanja javnosti./ Čamdžić se uspijeva baviti duboko, široko i analitički i najtežim temama, posebno onim koje i jesu u središtu njegove riječi: moralno, duhovno i intelektualno ozdravljenje i rast pojedinca i kolektiva, koji svjedoči jedinog Boga, drži do sebe i vodi računa o svome odnosu prema drugom ili javnom dobru – ti su odnosi za Čamdžića dio jedne neraskidive cjeline. 

Namjenska industrija nije i nikada ne smije biti shvaćena kao obična privredna grana. Ona je direktno vezana za sigurnost, suverenitet i međunarodni položaj države Bosne i Hercegovine. U vremenu kada se globalni sigurnosni poredak drastično mijenja, a ratovi na periferijama Evrope postaju realnost, Bosna i Hercegovina sebi ne smije dozvoliti luksuz daljeg zanemarivanja ovog sektora.

Gribaja je rječica koja se ulijeva u Spreču, a posta poznata po jednom neobičnom junaku, efendiji Begi Kovaču. To je efendija koji stoji uz svoju zajednicu, neustrašiv pred raznim nemanima i prikazama, svršenik tuzlanske medrese i učesnik narodno-oslobodilače borbe u Drugom svjetskom ratu. To je efendija koji ne zabija glavu samo u mihrab već viteški služi svom džematu.

Ako smo, kako je to rekao reisul-ulema, “na početku jedne nove epohe”, onda to nije epoha u kojoj se stvari jednostavno mijenjaju, već koja traži preispitivanje samih pretpostavki. Jer, imamski poziv se više ne može razumijevati kao statična funkcija u hijerarhiji, nego kao dinamičan odgovor na promjenjive društvene strukture, medijske logike, kulturne kodove i epistemološke pritiske. Imam nije proizvod strukture, već de facto njen test: pokazatelj koliko je jedna zajednica sposobna prenijeti značenje kroz vrijeme, bez gubitka njegovog uporišta, ali i bez fetišiziranja forme. Pri tome ne treba zaboraviti da izazovi s kojima se imami suočavaju nisu uvijek izazovi vremena, nego često imaju “potpis strukture”. Posebno oni koji im ne ostavljaju prostor da se ravnopravno nose s novim okolnostima. Jer, često se zaboravlja da imam nikada nije bio figura koja samo predvodi namaz.

U novom printanom izdanju Preporoda 20/1294 od 15. Oktobra 2025. čitajte:

Jučer, 14. oktobra 2025., u Sarajevu je, u 87. godini života, na ahiret preselio prof. dr. Jusuf Ramić, nekadašnji profesor i dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Uz dugogodišnji rad na Fakultetu, posebno je zapažen njegov naučni rad i doprinos iz oblasti tefsira te arapskog jezika i književnosti. Također, značajan dio njegove biografije je angažman i učešće u izdavačkim djelatnostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i kao urednika i kao autora. Između ostalog, profesor Ramić je u periodu između 1975-1976. godine bio i glavni i odgovorni urednik Islamskih informativnih novina Preporod. Danas se prisjećamo i teksta objavljenog u Preporodu 2017. godine, čiji su autori Orhan Jašić i rahmetli profesor Samir Beglerović, obojica njegovi studenti, a kasnije i članovi nastavnog osoblja na Fakultetu. 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine